Naša današnja rasprava bit će o vrlo zanimljivoj temi iz područja zdravlja. Kao što naslov glasi, našu raspravu usmjerit ćemo na masno tkivo koje se rijetko može pojaviti na oku. Ksantelazma se predstavlja kao benigna kožna izraslina sa žutim ili bjelkastim naslagama u blizini očiju.
Nastaje kao rezultat taloženja masti (osobito kolesterola) ispod vanjskog sloja kože. Ksantelazma se također može razviti na mjestima kao što su unutarnji ili vanjski dio gornjeg ili donjeg kapka i ima tendenciju da bude relativno mekana.
Bilo da su vrlo suptilne ili očite, njihove dimenzije variraju. Za N1 Zagreb ostaju nerazjašnjeni razlozi za nastanak ksantelazme, plakova koji se stvaraju oko kapaka.
Međutim, to ne znači da su potpuno shvaćeni. U većini slučajeva takve su naslage kozmetička briga, iako također ne pokazuju nikakve druge simptome (bez boli ili svrbeža). Oni se mogu manifestirati kao pojedinačni ili kolektivni entiteti, a njihov oblik pojavljivanja ovisi o osobnim osobinama i stupnjevima razvoja. Prepoznavanje ksantelazme na kapcima zahtijeva poznavanje nekih osnovnih obilježja.
Veličine variraju od malih, neupadljivih do velikih i upečatljivih izraslina. Ove izrasline obično imaju ravnu površinu i dobro definirane granice. Oblici mogu biti okrugli, ovalni ili nepravilni. Često su raspoređeni na simetričan način. Veličina ksantelazme se povećava i u dužinu i u širinu. Dok se ksantelazma može pojaviti u bilo kojoj dobi, obično se događa nakon 40 godina života.
Takve se izrasline mogu razvijati postupno tijekom vremena ili se iznenada pojaviti. Ksantelazma se razvija sporo i podmukla je te se sporo razvija kroz dugo vremensko razdoblje. Također, često se viđa kod osoba s visokim razinama kolesterola i triglicerida u krvi pa je prevalencija veća kod pacijenata s hiperlipidemijom, aterosklerozom i dijabetesom.
Dok točna patogeneza ksantelazme nije definirana, ova lezija može odražavati lokalnu ranjivost na skladištenje lipida u koži i smatra se specifičnom bolešću višeg stupnja, povezanom s kardiovaskularnim bolestima uzrokovanim metaboličkim poremećajima i metabolizmom lipida.
Osobe s ksantelazmom obično imaju visoke koncentracije kolesterola i triglicerida u krvi. Kada se povišene razine lipoproteina niske gustoće pridruže niskim razinama lipoproteina visoke gustoće, dobiveni omjer je glavni neovisni faktor rizika za aterosklerozu i njezine komplikacije (tj. infarkt miokarda i ishemijski moždani udar).
‘Tihe’ naslage lipida ksantelazme u tkivu odražavaju bolest višeg stupnja od općih markera rizika. Ovaj višak izbija iz loše funkcionirajućeg limfnog sustava ‘vena’ koje su u većini slučajeva rezultat bolesti: na primjer, raka.
Pojava ksantelazme često se povezuje sa stanjem poznatim kao ateroskleroza koje je definirano nakupljanjem masnih naslaga, kolesterola i raznih drugih tvari u stijenkama arterija. To na kraju može dovesti do sužavanja ili začepljenja arterija i time ometati protok krvi što može dovesti do komplikacija koje mogu utjecati na srce i mozak. Ako se oko očiju počnu pojavljivati masne žućkaste naslage potrebno je hitno konzultirati liječnika ili dermatologa.
Početni vizualni pregled identificirat će stanje i preporučiti kako ga liječiti. Manji problem, nema potrebe za skupim ili kompliciranim medicinskim intervencijama. Postoji mnogo različitih tehnika za uklanjanje masnih naslaga ili ksantelazme u blizini oka.
Najčešća metoda uključuje krioterapiju, elektrokauterizaciju i kiruršku eksciziju. Navedene metode ne zahtijevaju dodatne studije i provode se u lokalnoj anesteziji, uz održavanje pacijenta pri svijesti.
