Amir Pašić predat u Tužilaštvo KS, građani uzvikivali: ‘Faćo legendo, ljubimo te’

U poslijepodnevnim satima današnjeg dana, pažnju javnosti privukao je događaj koji se odvio u Sarajevu, kada je u prostorije Kantonalnog tužilaštva priveden Amir Pašić, poznat pod nadimkom Faćo. Ovaj slučaj izazvao je značajan odjek u medijima i na društvenim mrežama, budući da je riječ o osobi koja već neko vrijeme privlači pažnju javnosti svojim izjavama i objavama na internetu.

Prema dostupnim informacijama, Pašić je osumnjičen za počinjenje krivičnih djela ugrožavanja sigurnosti i psihičkog nasilja putem informaciono-komunikacijskih tehnologija. Njegov slučaj postao je simbol šire rasprave o granicama slobode izražavanja na društvenim mrežama, ali i o odgovornosti koju svaka javna izjava može nositi u digitalnom prostoru.

1. Okolnosti privođenja

U javnosti je odjeknula vijest da je Amir Pašić Faćo priveden u zgradu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu nakon što je protiv njega Udruženje BH novinari podnijelo prijavu. Udruženje je navelo da je Pašić putem platforme TikTok uputio prijetnje i uvredljive komentare na račun nekoliko istaknutih javnih ličnosti.

Među osobama koje su se našle na meti njegovih izjava bile su:

• Duška Jurišić, zamjenica ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine,

• Dalija Hasanbegović-Konaković, supruga ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića,

• te Borka Rudić, predsjednica Udruženja BH novinari.

Prema izjavama iz Udruženja, sporni sadržaji su objavljeni javno, putem video-snimaka na društvenim mrežama, a njihova priroda je ocijenjena kao prijeteća i uvredljiva.

Ovaj slučaj nije nastao iznenada. Prije nego što je privođenje obavljeno, protiv Pašića je već bila podnesena krivična prijava koju je podnijela novinarka Rabija Arifović, zaposlena u listu Stav. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je tu prijavu okvalificiralo kao ugrožavanje sigurnosti i psihičko nasilje, što je dodatno potvrdilo ozbiljnost situacije.

2. Izjava osumnjičenog

Nakon što je slučaj dospio u javnost, Amir Pašić Faćo je potvrdio da je došlo do sukoba u verbalnom smislu, odnosno da je izgovorio uvredljive riječi prema pomenutim osobama. Ipak, on je kategorički negirao da su njegove riječi sadržavale bilo kakve prijetnje.

Prema njegovom tumačenju, video-snimci koje je objavljivao su i dalje javnosti dostupni, te svako može provjeriti sadržaj kako bi se uvjerio da u njima nema konkretnih prijetnji po život ili sigurnost bilo koga.

U svojoj izjavi istakao je:

„Ja se ne bojim, ali ovo je očigledan pokušaj da se ja fizički ušutim. Pokušali su preko gašenja profila, podmićivanja i slanjem raznih emisara, ali ne mogu kupiti ovu ideju. Ja sam život za ovo založio.“

Ovim riječima, Pašić je dao naslutiti da iza njegovog privođenja vidi političke motive i pokušaj da se njegov glas u javnosti utiša. On tvrdi da se suočava s višestrukim pritiscima i da smatra da mu prijeti opasnost čak i po život.

Dalje je dodao i tvrdnju da je cilj određenih struktura da ga pošalju u Kazneno-popravni zavod Zenica, gdje bi, prema njegovim riječima, mogao biti „namješten“ i ugrožen. U tom kontekstu pomenuo je i ime Rame Isaka, aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH, čiji sin, kako je naveo, obavlja rukovodeću funkciju u toj ustanovi.

Pašić je, između ostalog, izjavio i da mu je Elvis Keljmendi ranije prijetio ubistvom djeteta, te da je tu prijetnju prijavio, ali da „niko nije reagovao — ni novinari, ni policija, ni Tužilaštvo“. Time je želio naglasiti kako, prema njegovom mišljenju, sistem reaguje selektivno, zavisno od toga ko je u pitanju.

3. Reakcije javnosti i prolaznika

Scena privođenja Amira Pašića Faće ispred zgrade Kantonalnog tužilaštva privukla je pažnju prolaznika i njegovih pristalica. Dok su ga službenici privodili u zgradu, nekoliko građana okupljenih u blizini uzvikivalo je poruke podrške poput:

„Faćo, legendo, ljubimo te!“

Na te riječi Pašić je, prema izjavama svjedoka, odgovorio kratkom rečenicom:

„Ide, ide!“

Ova situacija dodatno je naglasila polarizaciju u javnosti — dok jedni smatraju da je Pašić prešao granicu pristojnosti i zakona, drugi ga vide kao simbol borbe protiv političke elite i korupcije.

Njegov slučaj tako je prerastao iz individualnog incidenta u društvenu raspravu o slobodi govora, odgovornosti u javnom izražavanju i granicama kritike moćnih pojedinaca.

4. Širi kontekst i značenje slučaja

Slučaj Amira Pašića Faće ne može se posmatrati izolovano. On je samo jedan u nizu incidenata koji pokazuju koliko je bosanskohercegovačko društvo podijeljeno kada se radi o granicama između slobode izražavanja i govora mržnje.

Na društvenim mrežama, posebno na platformama kao što su TikTok, Facebook i YouTube, pojedinci imaju mogućnost da iznose svoje mišljenje pred širokom publikom. Međutim, takva sloboda često sa sobom nosi i odgovornost — a upravo tu nastaju problemi.

U ovom slučaju, postoje dva dominantna pogleda:

1. Prvi stav zastupaju oni koji smatraju da je Amir Pašić prekoračio granice pristojnosti, vrijeđajući i prijeteći drugima, što ne može biti opravdano slobodom govora.

2. Drugi stav brani ideju da je riječ o politički motivisanom progonu, te da se Pašić kažnjava ne zbog prijetnji, već zbog kritičkog stava prema nosiocima moći.

Bez obzira na to kojoj strani se neko prikloni, činjenica je da ovaj slučaj otvara važna pitanja o tome kako balansirati između slobode mišljenja i zaštite lične sigurnosti u digitalnom dobu.

5. Reakcije institucija i medija

Nakon što je vijest o privođenju postala javna, brojni mediji su izvještavali o događaju, ali su pritom pokušavali da izbjegnu davanje presuda. Tužilaštvo Kantona Sarajevo potvrdilo je da je protiv Pašića otvorena istraga, te da će se u skladu sa zakonom ispitati sve okolnosti slučaja.

Predstavnici Udruženja BH novinari poručili su da se moraju povući jasne granice između kritike i nasilja na internetu. Prema njima, prijetnje i govor mržnje prema novinarima i javnim funkcionerima ne smiju se tolerisati, jer se time podriva sloboda medija i ugrožava sigurnost pojedinaca.

S druge strane, pojedine organizacije i nezavisni aktivisti izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da se slučaj iskoristi kao presedan za ograničavanje izražavanja na društvenim mrežama. Oni upozoravaju da bi prekomjerno sankcionisanje izraza moglo dovesti do cenzure i stvaranja klime straha među građanima koji se usuđuju da javno kritikuju vlast.

Slučaj Amira Pašića Faće razotkrio je složenost odnosa između slobode govora, javne odgovornosti i pravne zaštite. On nije samo pojedinačan incident, već i ogledalo jednog društva koje još uvijek traži ravnotežu između ličnih prava i kolektivne sigurnosti.

Pašićevo privođenje i reakcije javnosti pokazale su da se u savremenom digitalnom prostoru granice vrlo lako brišu — ono što je nekome kritika ili ironija, drugome može izgledati kao prijetnja.

U konačnici, ovaj slučaj ostavlja otvorena pitanja:

• Gdje završava sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje?

• Da li institucije jednako reaguju na sve prijetnje, bez obzira na to ko ih upućuje ili kome su upućene?

• I hoće li društvo naučiti da razlikuje kritiku moći od zloupotrebe javne riječi?

Bez obzira na ishod istrage, jasno je da će ime Amira Pašića Faće još neko vrijeme biti u fokusu javnosti. Njegov slučaj postao je simbol rasprave o granicama slobode, odgovornosti pojedinca na internetu i sposobnosti sistema da reaguje na savremene oblike nasilja koji se odvijaju ne na ulicama, nego na ekranima naših telefona.