I Čović reagovao na otkazivanje skupa evropskih rabina u Sarajevu.

Političke tenzije i osjetljiva vjerska pitanja u Bosni i Hercegovini

U najnovijem razvoju političkih i društvenih događaja u Bosni i Hercegovini, došlo je do široko komentiranog incidenta vezanog za otkazivanje Konferencije evropskih rabina, planirane u glavnom gradu Sarajevu. Ovaj događaj, koji je po svojoj prirodi trebao biti simbol dijaloga, poštovanja i međureligijske saradnje, prerastao je u još jednu tačku razdora među vodećim političkim akterima u zemlji. Među prvima koji su reagovali bio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dok se vrlo brzo potom oglasio i njegov politički saveznik Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.

Njihove reakcije bile su oštre i direktne, a obojica su vlasti iz Sarajeva optužili za antisemitizam. Takvi javni istupi u kontekstu delikatnih međunacionalnih i međureligijskih odnosa u zemlji mogu imati šire posljedice, kako na unutrašnje političke tokove, tako i na međunarodni imidž Bosne i Hercegovine.

 Hronologija događaja i politički kontekst

1. Otkazivanje konferencije i prvi komentari

Konferencija evropskih rabina je važan skup vjerskih lidera židovske zajednice širom Evrope, sa ciljem jačanja međusobnih veza, zajedničkog planiranja, ali i slanja poruka mira i solidarnosti. Planirano je da se ovaj događaj održi u Sarajevu, gradu sa bogatom multikulturalnom tradicijom, koji je nekada važio za uzor suživota različitih naroda i religija.

Međutim, konferencija je iznenada otkazana, bez detaljno objašnjenih razloga u prvim danima nakon odluke. To je otvorilo prostor za različita tumačenja i političke reakcije. Milorad Dodik je među prvima reagovao, ističući da je razlog otkazivanja duboko političke i diskriminatorne prirode. On je u svojoj izjavi naglasio navodni pritisak i netrpeljivost iz Sarajeva prema jevrejskoj zajednici, što je prema njemu bio direktan uzrok odustajanja od održavanja skupa.

2. Podrška od strane Dragana Čovića

Otprilike pola sata nakon Dodikove izjave, uslijedio je javni istup i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i jednog od najvažnijih političkih predstavnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U svom saopštenju, Čović nije ostavio prostora za neutralnu interpretaciju. Naprotiv, koristio je izuzetno oštru retoriku, optužujući vlasti iz Sarajeva za antisemitske postupke koji su, prema njegovim tvrdnjama, doveli do otkazivanja konferencije.

Njegove riječi bile su jasne:

“Oštro osuđujemo antisemitske postupke nekih vlasti u Sarajevu koji su doveli do otkazivanja Konferencije evropskih rabina. Antisemitizam i diskriminacija nemaju mjesta u Bosni i Hercegovini.”

Ova izjava ne samo da je izrazila političku osudu, već je i implicirala da Sarajevo, ili bar neki njegovi zvaničnici, aktivno učestvuju u djelima netrpeljivosti prema židovskoj zajednici.

3. Reakcije i širi društveni kontekst

Nakon ove izjave, u javnosti se postavilo niz pitanja:

  • Ko je konkretno odgovoran za otkazivanje skupa?

  • Da li su postojali tehnički, sigurnosni ili organizacijski razlozi koji nisu političke prirode?

  • Da li su izjave Dodika i Čovića zasnovane na proverljivim informacijama ili su politički motivisane?

Ove dileme ostale su bez jasnog odgovora, budući da vlasti iz Sarajeva nisu odmah pružile detaljna obrazloženja.

Uzroci i posledice: Dublje političke i simboličke implikacije

Ovaj incident ne može se posmatrati izolovano od šireg konteksta u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina:

a) Međuetničke napetosti

Bosna i Hercegovina je država složene unutrašnje strukture, u kojoj često dolazi do političkih sukoba između entiteta i naroda. U tom svetlu, ovakav događaj može biti iskorišten kao još jedan primjer “dokaza” diskriminacije ili nefunkcionalnosti institucija.

b) Manipulacija vjerskim temama

Optužbe za antisemitizam u zemlji koja je proživjela strašne međunacionalne sukobe 90-ih godina su izuzetno ozbiljne. Korišćenje takvih izraza u političkom diskursu nosi rizik od:

  • Relativizacije stvarnog antisemitizma

  • Manipulacije osjetljivim vjerskim temama

  • Produbljivanja međunacionalnih podjela

c) Međunarodni imidž BiH

Bosna i Hercegovina se već decenijama suočava s izazovima kada je reč o percepciji u međunarodnim krugovima. Incidenti poput ovog dodatno komplikuju poziciju zemlje na spoljnopolitičkom planu, naročito u kontaktima sa:

  • Evropskom unijom

  • SAD-om

  • Izraelom i međunarodnim jevrejskim zajednicama

Moguće posledice i očekivani razvoj situacije

Ukoliko se optužbe koje su izrečene ne temelje na jasnim dokazima, postoji opasnost da će ovaj slučaj ostati još jedna epizoda u političkom nadmetanju, bez suštinskog razjašnjenja. Ipak, određene posledice se mogu očekivati:

  1. Dodatno narušavanje međuetničkog poverenja, posebno između bošnjačkih i hrvatskih/srpskih političkih struktura.

  2. Pritisak na vlasti iz Sarajeva da iznesu precizne informacije o razlozima otkazivanja konferencije.

  3. Moguće reagovanje međunarodne zajednice, naročito ako organizatori Konferencije evropskih rabina sami iznesu zvanično saopštenje.

  4. Pojačani međuvjerski dijalog ili njegovo dalje urušavanje, zavisno od narednih poteza lidera.

 Potreba za smirenim tonom i činjenicama

Čitava situacija oko otkazivanja Konferencije evropskih rabina pokazuje koliko su vjerske i etničke teme u Bosni i Hercegovini osjetljive i lako se politizuju. Dok su Dodik i Čović iskoristili trenutak za izražavanje svojih političkih stavova, ostaje da se vidi hoće li doći do:

  • Zvaničnih objašnjenja organizatora skupa

  • Objektivnih izveštaja relevantnih institucija

  • Smirivanja retorike na svim stranama

Bez transparentnosti i dijaloga, postoji opasnost da se ovakvi događaji pretvore u još jedan uzrok dubljih podjela, a ne u povod za izgradnju poverenja među zajednicama.

Bosna i Hercegovina mora odlučiti da li će birati put saradnje, poštovanja i istine, ili će ostati zarobljena u spirali međusobnih optužbi i političkog manipulisanja vjerskim temama.

Ads