Političke tenzije u BiH: Milorad Dodik odbija suradnju s Tužiteljstvom BiH
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je da ne namjerava surađivati s Tužiteljstvom BiH, koje ga istražuje zbog ugrožavanja ustavnog poretka BiH. Ova odluka izazvala je brojne reakcije u političkim krugovima, dok Dodik ostaje pri svom stavu da je riječ o politički motiviranom procesu.
Sukob s pravosudnim institucijama
Tužiteljstvo BiH naložilo je pravosudnoj policiji da Dodika privede na saslušanje nakon što je više puta odbio da se odazove njihovim pozivima. Međutim, on je u Banjoj Luci jasno dao do znanja da se neće povinovati pravosudnom sistemu BiH.
Sinoć je u intervjuu za Dnevnik Nove TV Dodik tvrdio da nije počinio nikakvo kazneno djelo, te da je, kako kaže, žrtva „izraženog muslimanskog nacionalizma”.
„Zamislite, po zakonima BiH ja nemam nijedan razlog za bilo kakvu brigu. U zakonima koje je donio parlament ne postoji kazneno djelo za koje mene ganjaju, niti moje suradnike. Međutim, odluku je nametnuo Schmidt, koji nije legalan ni legitiman. On je poslan iz Njemačke, ima 26.000 eura mjesečnu plaću i zagorčava život Srbima i Hrvatima, dok podržava muslimane. Kada se mi pobunimo, odjednom smo mi loši momci”, izjavio je Dodik.
Dodik o političkoj strukturi BiH i pravima Hrvata
Dodik je također govorio o političkom ustroju BiH, ističući da je zemlja sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je monoetnički entitet, dok je Federacija BiH dvoetnička, sa Bošnjacima i Hrvatima.
Izrazio je i svoje mišljenje o političkom položaju Hrvata u BiH:
- „Ja bih volio da Hrvati imaju poseban entitet. To sam zagovarao od početka, ali očigledno je da su Hrvati iz Bosne platili cijenu hrvatske samostalnosti. Oni su strpani u ovu priču koja se zove Federacija BiH.”
- „Mislim da im pripada pravo na visoko autonomnu oblast Herceg Bosne ili kako već hoće, i vjerujem da će se to na kraju tako završiti.”
Zaključak
Dodikove izjave nastavile su izazivati polemike unutar političkih struktura BiH i šire regije. Njegovo odbijanje suradnje s Tužiteljstvom BiH dodatno zaoštrava odnose između Republike Srpske i državnih institucija BiH, dok se u isto vrijeme postavlja pitanje političkih prava Hrvata unutar Federacije. Kako će se situacija razvijati, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno – politička kriza u BiH ne jenjava.
