Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlast, napisao je.

Politička scena u Bosni i Hercegovini često je poprište snažnih tenzija, institucionalnih odluka i kontradiktornih tumačenja zakona. Najnoviji događaj koji je uzdrmao javnost odnosi se na slučaj Milorada Dodika, do tada aktuelnog predsjednika Republike Srpske (RS). Nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIK) donela odluku kojom mu se oduzima mandat, Dodik je uložio žalbu pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH. Međutim, ova žalba je odbijena, čime je prethodna odluka CIK-a postala konačna i pravosnažna.

Sam ishod izazvao je burne reakcije, posebno jer Dodik važi za jednog od najuticajnijih i najkontroverznijih političara u BiH. Njegova izjava nakon presude, u kojoj je naglasio da ga je izabrao narod i da ga ne može smijeniti nikakva „strana vlast“, dodatno je podgrejala rasprave o legitimnosti odluka institucija na državnom nivou, ali i o odnosima unutar same Bosne i Hercegovine.

U nastavku ćemo detaljno razraditi:

• šta je dovelo do ove odluke,

• kakve su bile Dodikove reakcije,

• šta sve ovo znači za političku scenu Republike Srpske i BiH,

• kao i kakve posledice može ostaviti na stabilnost i budući tok političkih procesa.

1. Odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH

Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbu Milorada Dodika, potvrdivši raniju odluku CIK-a. Time je Dodik formalno i pravno izgubio funkciju predsjednika Republike Srpske. Ova odluka je značajna iz nekoliko razloga:

• Predstavlja presedan u političkom i pravnom smislu jer se jedan od najuticajnijih lidera u BiH uklanja s funkcije putem institucija na državnom nivou.

• Pokazuje da institucije na nivou BiH imaju kapacitet da donose odluke koje direktno utiču na entitetski nivo vlasti.

• Otvara pitanje odnosa suvereniteta entiteta naspram institucija države, što je već dugo jedno od ključnih spornih pitanja u BiH.

Sam Dodik je, očekivano, odluku okarakterisao kao neustavnu i nepravednu, naglašavajući da mu mandat može oduzeti jedino narod koji ga je birao.

2. Dodikova reakcija na presudu

Nakon što je odluka postala javna, Dodik je reagovao putem društvene mreže X (bivši Twitter). Njegova poruka bila je kratka, ali veoma oštra i emotivna. Izjavio je:

• „Nisu poštovali Ustav BiH, nisu poštovali Ustav Republike Srpske, nisu poštovali zakon.“

• „Očekuju da ja poštujem njihovo nepoštovanje svega, ali ja to neću učiniti.“

• „Poštovaću volju srpskog naroda.“

Ovim rečima Dodik je stavio do znanja da sebe i dalje vidi kao legitimnog predsjednika RS, bez obzira na institucionalne odluke. Još je dodao da neće biti pokoran, već će nastaviti da brani interese koje smatra izrazom volje građana Republike Srpske.

Njegove ključne poruke mogu se svesti na tri tačke:

1. Negiranje odluke Suda BiH – smatra da nema ustavno uporište.

2. Pozivanje na volju naroda – tvrdi da jedini legitiman izvor vlasti dolazi od birača.

3. Otpor prema „stranoj vlasti“ – odluku vidi kao nametnutu spolja, a ne kao rezultat unutrašnjih političkih procesa.

3. Širi politički kontekst

Ovaj slučaj ne može se posmatrati izolovano. On se uklapa u širu sliku političkih odnosa u Bosni i Hercegovini:

• Stalne tenzije između entiteta i državnog nivoa – Republika Srpska često osporava autoritet institucija BiH, dok se na nivou države nastoji očuvati jedinstven pravni okvir.

• Dodikova retorika – on već godinama koristi narativ o zaštiti interesa RS, često kritikujući strane faktore, međunarodnu zajednicu i institucije BiH.

• Pitanje legitimiteta – odluka Suda BiH pravno je validna, ali politički izaziva sumnje jer Dodik tvrdi da je njegov legitimitet potekao direktno od naroda.

Ova kontradikcija između pravnog legitimiteta i političkog legitimiteta jedna je od centralnih tačaka rasprave.

4. Posledice odluke

Odluka o oduzimanju mandata Dodiku mogla bi imati dalekosežne posledice, ne samo za njega lično, već i za Republiku Srpsku i BiH u celini.

Mogu se izdvojiti sledeći potencijalni efekti:

• Institucionalna kriza: Ako Dodik nastavi da tvrdi da je predsjednik RS, dok institucije priznaju suprotno, može nastati paralelna realnost u kojoj deo naroda i vlasti priznaje njega, a deo odluku Suda.

• Jačanje političkih tenzija: Njegova retorika može dodatno podeliti javnost i izazvati veće nesuglasice između Sarajeva i Banjaluke.

• Mobilizacija pristalica: Dodik se predstavlja kao borac za narodnu volju, što može povećati podršku među građanima RS koji osećaju da je entitet ugrožen.

• Odnosi sa međunarodnom zajednicom: Odluka pokazuje da institucije BiH pokušavaju jačati svoju poziciju, ali reakcija Dodika može otežati dijalog sa stranim partnerima.

5. Dodik kao simbol otpora

Ne treba zaboraviti da Dodik već dugo gradi imidž političara koji se ne povlači pred spoljnim pritiscima. Njegove poruke nakon odluke samo su nastavak tog narativa. On sebe vidi kao zaštitnika Republike Srpske i lidera koji ne dozvoljava da „strana vlast“ odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

Za mnoge njegove pristalice, ova situacija nije dokaz njegovog poraza, već potvrda da je on meta zbog svoje politike. Na taj način, Dodik zapravo može još više učvrstiti svoj položaj u očima birača.

Odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH da odbije žalbu Milorada Dodika i time potvrdi odluku CIK-a o oduzimanju njegovog mandata, označila je jedan od najdramatičnijih trenutaka u savremenoj političkoj istoriji Bosne i Hercegovine. Iako je pravno gledano Dodik izgubio funkciju, politički gledano on se ne povlači, već nastavlja da se predstavlja kao predsjednik Republike Srpske.

Njegove izjave – da ga je izabrao narod i da ga ne može smijeniti nikakva „strana vlast“ – jasno pokazuju da će nastaviti da gradi narativ otpora. Time se otvara novi period nesigurnosti u kojem se sudaraju pravne odluke i politička realnost.

Na osnovu svega može se zaključiti da:

• pravni okvir i politička praksa u BiH nisu uvek usklađeni,

• pitanje legitimiteta ostaje centralni problem,

• a stabilnost države zavisiće od toga kako će se nosioci vlasti i međunarodni faktori postaviti prema ovakvim krizama.

U konačnici, iako je Dodik izgubio mandat u formalnom smislu, u političkom smislu možda nikada nije bio jači. Upravo zbog toga, događaji koji slede mogli bi odrediti pravac razvoja političkih odnosa u Bosni i Hercegovini za godine koje dolaze.