Dodik: Vjerujemo da bi trajno rješenje za BiH bila podjela Federacije na dva entiteta

Na nedavnom sastanku između predstavnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), lideri dve političke stranke, Milorad Dodik i Dragan Čović, razgovarali su o budućnosti saradnje, političkoj situaciji u zemlji i mogućim promenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Ovaj susret nije bio tek puki politički protokol – on je otvorio niz važnih pitanja o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ustavnoj organizaciji zemlje i budućem smeru njenog političkog razvoja. Dodik je u svojim izjavama naglasio potrebu za izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi, po njegovom mišljenju, osiguralo da se „spriječi sramno preglasavanje hrvatskog naroda“.

U svom istupu, Dodik je takođe kritikovao delovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, optužujući ga da svojim odlukama narušava demokratski proces i umanjuje političku suverenost BiH.
S druge strane, naglasio je da su odnosi između SNSD-a i HDZ-a „dugoročno stabilni i korektni“, čime je poslao jasnu poruku o političkom savezništvu koje, prema njegovim rečima, ima značajnu ulogu u očuvanju balansa između entiteta i naroda.

1. Fokus sastanka i politička poruka

U centru razgovora između Dodika i Čovića bila je tema Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Dodik je istakao da SNSD već dugi niz godina podržava HDZ u njihovom zalaganju za izmjene koje bi garantovale stvarnu zastupljenost hrvatskog konstitutivnog naroda.

Po njegovim rečima, trenutni sistem omogućava „majorizaciju“, odnosno preglasavanje hrvatskog naroda od strane većine u Federaciji BiH. On smatra da je to neprihvatljivo i suštinski nepravedno rešenje koje ugrožava temeljni princip ravnopravnosti naroda, na kojem je, prema njegovom tumačenju, zasnovana sama dejtonska struktura Bosne i Hercegovine.

Dodik je istakao da se nada da će se do sledećih opštih izbora, koji su planirani za narednu godinu, postići politički konsenzus o promenama izbornog zakona, i to na način koji bi, kako kaže, „onemogućio ponavljanje nelegitimnog preglasavanja jednog konstitutivnog naroda“.

2. Kritika visokog predstavnika i njegovih odluka

Jedan od najoštrijih delova Dodikove izjave odnosio se na rad Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Dodik je njegov angažman nazvao „karikaturom i sprdnjom sa izbornim procesom“, tvrdeći da su njegove odluke nelegitimne i da podrivaju demokratske principe države.

Prema Dodiku, Schmidtove intervencije u vezi sa izbornim pravilima predstavljaju nametanje spoljnog autoriteta i kršenje suvereniteta zemlje. On smatra da bi sve odluke koje je Schmidt doneo trebalo poništiti, jer one, prema njegovim rečima, nemaju pravni osnov niti podršku domaćih institucija.

Ova izjava nije bila neočekivana, budući da Dodik već duže vreme negira legitimitet Schmidta, koji je imenovan bez saglasnosti Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Ovim stavom Dodik zapravo nastavlja svoju dugogodišnju političku liniju – osporavanje međunarodnog uticaja i insistiranje na unutrašnjem suverenitetu entiteta, posebno Republike Srpske.

3. Stav o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda

Dodik je tokom svog obraćanja posebno naglasio da je Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Prema njegovom mišljenju, nijedan od tih naroda ne bi smeo biti „majoriziran“ u procesu donošenja odluka na zajedničkom nivou.

Naglasio je da nespremnost bošnjačkih političkih struktura da omoguće punu ravnopravnost Hrvatima u Federaciji BiH „pokazuje dubinu političke krize“ u zemlji.
U Dodikovoj interpretaciji, taj problem nije samo pitanje jednog naroda, već širi simptom sistema koji, kako kaže, „narušava balans između entiteta i time ugrožava stabilnost države“.

4. Koncept tri entiteta kao „trajno rešenje“

Jedna od najkontroverznijih Dodikovih izjava odnosila se na njegov predlog za buduće uređenje Bosne i Hercegovine.
On je naveo da bi trajno i stabilno rešenje bilo stvaranje tri entiteta – muslimanskog, hrvatskog i srpskog.
Prema ovom konceptu, svaki entitet bi imao status izborne jedinice, čime bi se, kako Dodik veruje, osiguralo da niko ne može uticati na izborni proces drugog naroda.

Ovaj predlog Dodik ne iznosi prvi put. Već duže vreme zagovara ideju veće decentralizacije Bosne i Hercegovine, tvrdeći da bi time svaka zajednica imala više samostalnosti u odlučivanju o sopstvenim političkim pitanjima.

U kontekstu njegovih ranijih izjava, ova ideja o tri entiteta zapravo se uklapa u njegovu širu viziju zemlje kao konfederacije tri nacionalne jedinice, a ne kao čvrsto integrisane države.
Ipak, mnogi analitičari ocenjuju da takva ideja nailazi na oštro protivljenje, naročito među bošnjačkim političkim akterima koji je vide kao korak ka daljoj fragmentaciji države.

5. Dugoročna saradnja SNSD-a i HDZ-a

Dodik je u više navrata tokom obraćanja istakao stabilne odnose između SNSD-a i HDZ-a BiH.
Prema njegovim rečima, ova saradnja traje već više od decenije i temelji se na uzajamnom razumevanju i poštovanju političkih ciljeva oba naroda.
On je naglasio da će se ta saradnja nastaviti i u budućnosti, jer se pokazala kao „korektna, efikasna i korisna za očuvanje političke stabilnosti“.

Saradnja SNSD-a i HDZ-a, prema Dodiku, ima strateški značaj jer povezuje dva politička subjekta koja dele slične stavove o pitanjima ustavne ravnopravnosti, autonomije entiteta i odbijanja spoljnog političkog pritiska.

Dodik je tako poslao poruku da ova dva politička partnera planiraju zajednički nastupati u ključnim procesima reforme izbornog sistema i da će raditi na ojačavanju institucionalne saradnje između Republike Srpske i kantona s hrvatskom većinom u Federaciji.

Iz izjava Milorada Dodika nakon sastanka s Draganom Čovićem može se jasno uočiti nekoliko ključnih poruka koje oblikuju njegov politički narativ.

1. Zalaganje za izmjene Izbornog zakona – Dodik smatra da su te promene nužne kako bi se osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda i sprečilo „preglasavanje“ Hrvata u Federaciji.

2. Odbacivanje odluka visokog predstavnika – On otvoreno osporava legitimitet Christiana Schmidta i zahteva poništavanje njegovih odluka koje, prema njegovom mišljenju, narušavaju domaću političku autonomiju.

3. Predlog o tri entiteta – Dodik promoviše ideju formiranja tri zasebne izborne jedinice kao način da se izbegnu međunacionalni sukobi u izbornom procesu.

4. Saradnja sa HDZ-om – On vidi u HDZ-u pouzdanog političkog saveznika u borbi za redefinisanje političkog sistema Bosne i Hercegovine.

U širem smislu, Dodikova izjava ne odražava samo trenutni politički stav, već i dugoročnu strategiju koju SNSD sprovodi – jačanje entitetske samostalnosti, insistiranje na dejtonskom okviru, te smanjivanje uticaja međunarodne zajednice u unutrašnjim pitanjima zemlje.

Iako njegovi stavovi često izazivaju kontroverze i kritike, naročito u Sarajevu i među bošnjačkim partijama, oni istovremeno dobijaju snažnu podršku unutar Republike Srpske i kod dela hrvatskog biračkog tela koje se oseća politički marginalizovano.

Zaključno, sastanak SNSD-a i HDZ-a BiH nije samo puka formalnost, već predstavlja pokazatelj dubljeg političkog savezništva koje ima za cilj da preoblikuje strukturu Bosne i Hercegovine u skladu sa interesima ta dva naroda.
Dodikova poruka da će „sve odluke visokog predstavnika biti poništene“ i da „BiH treba tri entiteta“ odražava njegovu dugoročnu viziju zemlje u kojoj bi svaki narod imao punu političku samostalnost i institucionalnu zaštitu.

U kontekstu budućih izbora, ova retorika verovatno će ostati centralni deo političke kampanje SNSD-a, dok će HDZ BiH, prema svemu sudeći, nastaviti da insistira na reformama izbornog zakonodavstva.
Bez obzira na različita tumačenja i reakcije, jasno je da savez između ova dva subjekta ima potencijal da snažno utiče na budući politički pejzaž Bosne i Hercegovine.