Kako prenose mediji, Milica Todorović raskinula je vezu sa Lazarom Granićem, bivšim manekenom. Izvori navode kako su do ove odluke dovele njihove nepomirljive razlike, a pjevačica je bila inicijator prekida.
Na temelju pruženih informacija postalo je očito da je njihove suprotne karakteristike nemoguće prevladati, što je dovelo do njezine ljutnje njegovim nezrelim postupcima. Unatoč njihovoj zajedničkoj odluci da održe prijateljstvo i nastave vezu na internetu, ona je na kraju došla do faze u kojoj više nije mogla podnijeti njegovo društvo, unatoč pokušajima da spasi vezu.
Milica Todorović je, kako prenosi “Alo”, pažljivo planirala i razmišljala o raskidu njihove emotivne veze, što je rezultiralo prekidom koji je za njenog partnera bio teži nego za nju samu. Iako su bili samo kratko vrijeme zajedno, Milica Todorović donijela je odluku o prekidu veze s dečkom, otvoreno govoreći o tome s medijima. Naš prvi susret dogodio se na jednom društvenom okupljanju, gdje sam isprva pretpostavio da se identificira kao gay. Savladala me znatiželja, natjeravši me da se raspitam o njegovoj seksualnoj orijentaciji čim mi je prišao.
Čim mi je prišao, odmah sam uočio toplu i ljubaznu osobu koja je odisala opuštenošću. U mojim prijašnjim susretima obično sam nailazio na pojedince malo grubljeg ponašanja. Potaknut znatiželjom, nisam mogao odoljeti a da ne postavim pitanje: “Privlače li vas osobe istog spola?” Na moje veliko zaprepaštenje, mladić je izgledao iznenađen mojim upitom, ali ipak impresivno, ostao je uključen u naš razgovor unatoč neočekivanoj prirodi mog pitanja. Ipak, ovo je priča koju je ispričala tijekom gostovanja u Amidži showu.
Dodatni tekst:
Istraživanje životnog i profesionalnog puta Emira Kusturice: Prekoračivanje carstava briljantnosti i kontroverzi.
Rođen 24. studenog 1954. u Sarajevu, Emir Kusturica poznati je filmski redatelj i pisac podrijetlom s Balkana. Kusturica je kroz svoju slavnu karijeru stekao brojna priznanja i pohvale i kritike, izazvavši žustre rasprave u medijima i javnosti. Njegov doprinos svijetu kinematografije, kao i široj balkanskoj kulturi, ostavio je trajan utjecaj koji se ne može zaboraviti.
Kusturičine formativne godine bile su u Sarajevu, gdje su ga odgojili roditelji intelektualci. Njegova majka Senija radila je kao sutkinja, dok se njegov otac Murat bavio novinarstvom. Okružen bogatim kulturnim iskustvima, Emir je razvio snažnu strast prema umjetnosti, posebice prema mediju filma. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u Sarajevu, Kusturica je dodatno znanje tražio na renomiranoj filmskoj akademiji FAMU u Pragu. Tu je stekao temeljnu obuku u režiji i filmskoj umjetnosti.
Tijekom studija u Pragu, stvorio je kratki film pod nazivom “Guernica”, koji je označio njegov početni značajan pohod u svijet kinematografije. Ovaj zadivljujući film stekao je široko priznanje i dobio brojne pohvale, posluživši kao snažan uvod na međunarodnu pozornicu za ovog nadarenog redatelja.
Emir Kusturica krenuo je u svijet filma svojim debitantskim igranim filmom “Sjećaš li se Dolly Bell?” 1981. Ovaj zadivljujući film prikazuje priču o odrastanju dječaka u socijalističkoj Jugoslaviji i nagrađen je prestižnom nagradom Zlatni lav za najbolji debitantski film na Venecijanskom filmskom festivalu. To je označilo početak Kusturičine slavne i izuzetne filmske karijere.
Doživjevši još veći trijumf, njegov filmski pothvat koji je uslijedio, “Otac na službenom putu” (1985.), postigao je zapaženo priznanje. Ovo remek-djelo osiguralo je prestižnu Zlatnu palmu na cijenjenom filmskom festivalu u Cannesu i izborilo nominaciju za prestižnog Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma. “Otac na službenom putu” evokativna je i intelektualno uzbudljiva priča koja zadire u složenosti s kojima se suočava jedna obitelj usred turbulentne političke klime Jugoslavije.
Nakon ranog uspjeha, Kusturica je nastavio stvarati zapažene filmove, uključujući “Dom za vešanje” (1988.), koji mu je donio prestižnu nagradu za najbolju režiju na Filmskom festivalu u Cannesu, i “Arizona Dream” (1993.), koji, iako ne kao komercijalno uspješan, stekao je odane sljedbenike i postao kultni favorit među svojim obožavateljima.
Film koji se u Kusturičinom repertoaru izdvaja kao značajan i sporan je “Underground” (1995). Ovaj nagrađivani film, dobitnik prestižne Zlatne palme na filmskom festivalu u Cannesu, zadire u zamršenu i simboličnu priču koja prikazuje povijest Jugoslavije tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Kusturica vješto prikazuje raspad zemlje i duboke društvene posljedice rata, koristeći jedinstvenu mješavinu mračnog humora i nadrealističkih elemenata.
Film “Underground” izazvao je značajne kontroverze zbog prikaza jugoslavenskog sukoba i interpretacije povijesnih događaja. Mišljenja među kritičarima bila su polarizirana, neki su pljeskali Kusturičinoj hrabrosti i kreativnoj perspektivi, dok su drugi iznosili optužbe za političku pristranost i povijesno iskrivljavanje.
Osim redateljskih postignuća, Kusturica je i darovit glazbenik. Zajedno sa svojim bendom “The No Smoking Orchestra”, Kusturica je krenuo na svjetsku turneju, osvojivši publiku svojim prepoznatljivim spojem balkanske etno glazbe i rocka. Njihovi dinamični nastupi uživo i inovativni zvuk prikupili su posvećenu publiku koja se proširila daleko izvan balkanske regije.
Osnovano 2004. godine, Kusturica je pokrenuo inicijativu za stvaranje etno-sela Drvengrad koje se nalazi na granici Srbije i Bosne i Hercegovine. Ovaj šarmantni drveni gradić, izgrađen na način koji odaje počast tradiciji, razvio se u živahno središte kulture i popularno odredište za turiste. Svake godine Drvengrad je domaćin cijenjenog filmskog festivala “Kustendorf”, koji privlači ambiciozne filmaše iz raznih krajeva svijeta koji žele pokazati svoje kreacije i steći neprocjenjive uvide od iskusnih stručnjaka iz industrije.
Emir Kusturica doživio je ključni trenutak u svom osobnom životu 2015. godine kada je odlučio prijeći na pravoslavno kršćanstvo, odluku koju je smatrao ponovnom vezom sa svojim kulturnim naslijeđem i korijenima predaka. Međutim, ova promjena u vjeri izazvala je niz odgovora. Neki pojedinci poštivali su Kusturičino pravo na osobni vjerski izbor, dok su drugi njegovo obraćenje doživljavali kao politički motivirano i sporno.
Bošnjačka zajednica je oštro osudila Kusturičin postupak kao izdaju. Taj je incident produbio podjele u javnosti, no Kusturica je ostao pri svom uvjerenju da je njegov izbor bio točan i iskren.
Trajni utjecaj Emira Kusturice na svijet kinematografije i kulture je neosporan. Kao istaknuta figura, njegovi filmovi koji potiču na razmišljanje zadiru u zamršene teme poput identiteta, društvenih nemira i zamršenosti ljudskih veza, ostavljajući neizbrisiv dojam na buduće filmaše. Kusturičin nepogrešiv pristup, koji spaja realizam s nadrealnim i mitskim elementima, stekao je globalno priznanje i divljenje.
Kusturičin utjecaj na kulturu nadilazi okvire kinematografije. Uz svoje filmsko umijeće, također je dao značajan doprinos kao glazbenik i kulturni zagovornik. Kroz inicijative poput Drvengrada i festivala “Kustendorf” pružio je vrijedne platforme za napredak umjetnosti i kulture. Iako njegov rad ponekad može izazvati kontroverze, nedvojbeno ostavlja dubok dojam na sve koji se njime bave.
Emir Kusturica je amblem umjetničke ingenioznosti, neustrašivosti i nepokolebljive predanosti. Njegova sposobnost da prkosi konvencijama, izazove inspiraciju i potakne razmišljanje kod gledatelja učvršćuje njegov status jednog od najistaknutijih redatelja naše ere. Utjecaj njegova rada, koji obuhvaća filmove, glazbu i kulturna nastojanja, traje kao svjedočanstvo njegovog trajnog utjecaja, predodređenog da oblikuje i motivira svijet umjetnosti u doglednoj budućnosti.
