Istraživanje portala Detektor otkrilo je da su privatne stomatološke ordinacije u Sarajevu, suočene s nestašicom registrovanih anestetika, pribjegavale kupovini lijekova na crnom tržištu. Na taj problem ukazala je i tragedija iz oktobra 2024. godine, kada je šesnaestogodišnja Džejla Drapić preminula nakon zubarskog zahvata u jednoj sarajevskoj ordinaciji.

Tragični događaji u zdravstvu često potresu javnost, naročito kada su žrtve djeca ili mladi ljudi. Takav slučaj dogodio se u Sarajevu, kada je šesnaestogodišnja Džejla Drapić preminula nakon stomatološke intervencije u jednoj privatnoj ordinaciji. Njena smrt otvorila je ozbiljna pitanja o sigurnosti anestetika, procedurama nabavke i odgovornosti privatnih ordinacija, ali i institucija koje nadgledaju zdravstveni sektor.

Istraživanje portala Detektor pokazalo je da su neke privatne stomatološke ordinacije u Sarajevu, suočene s nestašicom registrovanih anestetika, pribjegavale kupovini lijekova preko nelegalnih kanala. Ova situacija ne samo da ugrožava pacijente, već i ukazuje na sistemske propuste u regulaciji i kontroli zdravstvenih sredstava.

U ovom tekstu ćemo detaljno razmotriti:

• okolnosti tragedije Džejle Drapić,

• problematiku nelegalnih anestetika i propusta u institucijama,

• stavove nadležnih tijela i stručnjaka,

• te potencijalne rizike i posljedice po pacijente.

1. Tragedija koja je potresla javnost

Džejla Drapić bila je tinejdžerka koju su roditelji opisivali kao najiskreniju, neiskvarenu i dobrotvornu osobu. Nakon stomatološke intervencije, djevojčica je osjetila jake bolove, a ubrzo je hospitalizirana u bolnici u Sarajevu gdje je podvrgnuta nizu operacija.

Nažalost, komplikacije su se proširile na više organa, a Džejla je preminula. Smrt šesnaestogodišnjakinje izazvala je široku pažnju javnosti i dodatno ukazala na ozbiljnost problema sa sigurnošću lijekova u privatnim stomatološkim ordinacijama.

Otac djevojčice, Muamer Drapić, opisao je svoju kćerku riječima koje odražavaju duboku tugu porodice:

„Nadam se da će smrt moje kćerke probuditi institucije i javnost. Ovakvi slučajevi se ne smiju ponavljati.“

Ove riječi ističu ne samo lični gubitak, već i apel na sistemske promjene koje bi spriječile slične tragedije u budućnosti.

2. Anestetici bez dokaza o porijeklu

Tokom istrage, farmaceutska inspekcija otkrila je da su u više ordinacija korišteni anestetici poput Ubistesina i Septanesta bez dokaza o legalnom uvozu ili registraciji u Bosni i Hercegovini. Analize su pokazale:

• pojedine serije su legalno uvezene u Hrvatsku,

• odakle su, kako se sumnja, nelegalno prebačene u BiH.

U ordinacijama poput DD Dent u Vogošći i kod Dr. Dizdarevića inspektori su evidentirali nepravilnosti. Vlasnici su se branili i najavili tužbe protiv medija zbog, kako tvrde, neutemeljenih optužbi.

Ovo otkriva ozbiljan problem: pacijenti su izloženi riziku jer anestetici nemaju potvrdu o kvalitetu ni kontrolu porijekla.

3. Stav Stomatološke komore

Predsjednik Stomatološke komore FBiH, Mirsad Tokić, priznao je da stomatolozi kupuju lijekove na crnom tržištu. Razlog je jednostavan: država ne omogućava legalnu nabavku potrebnih anestetika.

Tokić je izjavio:

„Naravno da kršim zakon, jer mi ne daju da kupim registrovani lijek. Ako dođe do komplikacija, jedini nastradam ja.“

Ova izjava otkriva složenost problema: iako ordinacije žele raditi i pružati usluge, nedostatak regulisanih kanala nabavke lijekova stavlja i stomatologe i pacijente u opasnu poziciju.

4. Propusti institucija i sumnjivi interventni uvoz

Federalno ministarstvo zdravstva odobrilo je interventni uvoz anestetika Ubistesin, ali dokumentacija je bila problematična:

• kao nosilac potrebe naveden je Stomatološki fakultet, iako fakultet nije tražio uvoz,

• fakultet je naknadno podnio krivičnu prijavu zbog sumnje na zloupotrebu.

Interventni uvoz je realizovala firma Apomedical, povezana s veleprometnikom MGM Farm iz Kaknja, obje u vlasništvu porodice Mušija. Lijek je naknadno povučen, ali je već dospio do pojedinih ordinacija i apoteka, čime je rizik za pacijente ostao prisutan.

Ovi propusti ukazuju na slabosti u sistemu kontrole uvoza i distribucije lijekova, posebno kada su u pitanju lijekovi koji direktno utiču na zdravlje pacijenata.

5. Neprocesuirane odgovornosti

Iako je inspekcija utvrdila nepravilnosti u više ordinacija, krivične prijave protiv odgovornih nisu podnesene. Umjesto toga, izrečene su samo novčane kazne od 500 KM, što ne predstavlja adekvatnu kaznu s obzirom na potencijalne posljedice po pacijente.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje:

• u posljednjih godinu i po dana oduzeto je medicinske robe u vrijednosti od skoro 400.000 KM,

• ali među zaplijenjenom robom nije bilo stomatoloških anestetika.

Ovo dodatno potvrđuje da pacijenti ostaju izloženi riziku jer odgovornost i sankcije nisu efikasno primijenjene.

6. Posljedice i upozorenja

Tragedija Džejle Drapić ističe nekoliko ključnih problema i upozorenja:

1. Pacijenti su izloženi riziku – korištenje anestetika nepoznatog porijekla može izazvati komplikacije, infekcije i, u najgorem slučaju, smrt.

2. Stomatolozi su u dilemi – bez sigurnih i registrovanih lijekova, ordinacije ne mogu pružati adekvatnu uslugu, a rizik se prenosi na pacijente.

3. Institucije nisu efikasne – propusti u regulaciji i nadzoru omogućavaju da nelegalni anestetici dospiju do tržišta.

4. Javna svijest mora biti podignuta – tragedije poput ove trebaju služiti kao upozorenje za sve, od vlasti do građana, da su sigurnost i kontrola lijekova prioritet.

Otac Džejle Drapić u svojim je riječima sumirao bol i apel javnosti:

„Nadam se da će smrt moje kćerke probuditi institucije i javnost. Ovakvi slučajevi se ne smiju ponavljati.“

Ovo je snažan poziv da se hitno djeluje na regulaciju tržišta lijekova, edukaciju stomatologa i podizanje svijesti pacijenata o rizicima.

Tragedija šesnaestogodišnje Džejle Drapić ne samo da je potresla Sarajevo, već i otvorila ozbiljna pitanja o bezbjednosti medicinskih procedura u privatnim ordinacijama.

Glavne poruke i pouke su:

• nelegalni anestetici i lijekovi bez dokaza o porijeklu predstavljaju direktnu prijetnju zdravlju pacijenata;

• stomatolozi su prisiljeni pribjegavati crnom tržištu zbog nedostatka legalnih kanala nabavke;

• institucije i nadležna tijela moraju pojačati kontrolu, sankcionisati propuste i osigurati da pacijenti budu zaštićeni;

• tragedija mora služiti kao upozorenje svim građanima da traže sigurnost i kvalitet u zdravstvenim uslugama.

Kombinacija propusta u regulaciji, nelegalnog uvoza i slabog nadzora dovela je do fatalnog ishoda. Džejlina smrt je podsjetnik da sigurnost pacijenata mora biti prioritet, a da ni jedna privatna praksa ne smije raditi na račun zdravlja i života ljudi.

Ova tragedija treba biti opomena i poziv na sistemske promjene, kako bi se osiguralo da nijedan drugi pacijent ne doživi sličnu sudbinu.