Faćo na ročištu: Supruga mi je završila u bolnici. Dalija Konaković je rekla mojoj sestri da ću završiti u jarku

Slučaj Amira Pašića Faće pred sarajevskim sudom

U Općinskom sudu u Sarajevu nedavno je održano ročište koje je izazvalo veliku pažnju javnosti. U centru pažnje našao se Amir Pašić Faćo, kontroverzna javna ličnost poznata po svojim oštrim i često uvredljivim istupima na društvenim mrežama, posebno na platformi TikTok. Sud je raspravljao o prijedlogu Tužilaštva Kantona Sarajevo za određivanje pritvora Faći, koji je osumnjičen za psihičko nasilje i javno vrijeđanje više novinarki i javnih ličnosti.

Cilj ovog prepričavanja nije samo prenijeti tok ročišta, već i ponuditi dublji uvid u pravne, društvene i etičke aspekte slučaja koji se dotiče granica između slobode govora i odgovornosti u javnom prostoru.

Tok ročišta i suprotstavljena stanovišta

Optužbe tužioca Darka Soldata

Tužilac Darko Soldat iznio je ozbiljne optužbe protiv Amira Pašića Faće, navodeći da je osumnjičeni verbalno napadao i vrijeđao više žena koje se bave novinarstvom ili javnim radom. Prema riječima tužioca, Faćo je na društvenim mrežama koristio uvredljive izraze i psovke, nazvavši Rabiju Arifović, Daliju Hasanbegović-Konaković, Borku Rudić i Dušku Jurišić prostitutkama, i to isključivo zbog njihove profesije i vjerskog opredjeljenja.

Soldat je istakao da nije riječ o običnim psovkama ili oštrim kritikama, već o sistematskom ponašanju koje je imalo cilj poniženje i omalovažavanje. Upozorio je da je čak maloljetno dijete jedne od oštećenih žena primilo prijetnju silovanjem, što je, kako je naveo, inspirisano snimcima i “pressicama” koje je Faćo objavljivao na internetu.

Prema njegovim riječima, takvo ponašanje spada u novo krivično djelo psihičkog nasilja, koje je odnedavno uvedeno u zakon i za koje je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Tužilac je podvukao da kritika društva jeste poželjna i neophodna za demokratsko društvo, ali da niko nema pravo da vrijeđa ljudsko dostojanstvo.

Kako bi se spriječilo ponavljanje djela, Soldat je predložio pritvor, jer smatra da samo takva mjera može zaštititi oštećene osobe i javni interes.

Pitanje TikToka i mogućnosti ponavljanja djela

Tužilac je naglasio da je TikTok kao platforma nekooperativna prema domaćim institucijama, što znači da država nema instrumente da brzo ukloni sporni sadržaj niti da spriječi Faću da ponovo objavi slične videozapise. Prema njegovim riječima, svaka nova objava dodatno pogoršava psihičko stanje oštećenih žena i stvara opasnost da se incidenti prošire.

Takođe je dodao da su tri novinarke postale mete uvreda samo zato što su javno podržale Rabiju Arifović, što pokazuje, kako tvrdi, da Faću ništa ne može zaustaviti.

Osim toga, Soldat je ukazao i na mogućnost bjekstva, budući da osumnjičeni nije pronađen na nijednoj od pet adresa s kojima se dovodi u vezu tokom prethodnih dana.

Odbrana advokata Kenana Ademovića

S druge strane, advokat Kenan Ademović, koji zastupa Amira Pašića, iznio je argumente u prilog svog klijenta. On je istakao da se krivično djelo za koje je Faćo optužen u zakon uvodi tek od avgusta ove godine, te da stoga nema retroaktivne primjene zakona.

Ademović je osporio tvrdnju tužioca o “kontinuitetu djelovanja”, ističući da raniji Faćini nastupi ne mogu biti pravno relevantni u ovom slučaju.

Zatim je postavio i važno pitanje medijske etike, rekavši:

“Da li novinari imaju pravo da nekoga nazivaju kriminalcima, lopovima ili narko-dilerima, a da se kasnije pokaže da su te osobe nevine?”

Prema njegovim riječima, mediji takođe snose odgovornost za svoje izjave i objave, jer često etiketiraju ljude prije nego što sud donese konačnu presudu. Na taj način, advokat je pokušao skrenuti pažnju na dvostruke standarde koji vladaju u javnom prostoru.

Osporavanje stručnosti tužioca

Ademović je dodatno doveo u pitanje stručnost tužioca da kvalifikuje djelo kao psihičko nasilje, smatrajući da se time treba baviti vještak sudske medicine. Po njegovom mišljenju, nije riječ o stvarnoj prijetnji, već o afektivnom, emocionalnom izljevu nezadovoljstva.

Naglasio je i da Faćo nije pokušao pobjeći, jer je dan prije ročišta dao izjavu u policiji, čime je pokazao kooperativnost i spremnost na saradnju s institucijama.

Prema njegovim riječima, dovoljno bi bilo da sud izrekne zabranu oglašavanja na društvenim mrežama i da Faćo preda pasoš, kako bi se otklonila mogućnost bjekstva.

Advokat je dodao i ironičnu opasku:

“Kada bi se zbog psovanja hapsilo, pola države bi bilo u pritvoru.”

Na kraju je zaključio da cijeli slučaj ima političku pozadinu i da je rezultat pritiska novinarskih udruženja i javnosti.

Izlaganje Amira Pašića Faće pred sudom

Pri kraju ročišta, sam Amir Pašić Faćo dobio je priliku da se obrati sudu. Njegov govor bio je emotivan, povremeno konfuzan, ali i pun optužbi na račun državnih institucija.

On je tvrdio da je “u sukobu s državnom mafijom i narkokartelom ‘Tito i Dino’”, te da zbog svojih “pressica” i javnih istupa rizikuje život.

Kada je upotrijebio riječ “zlikovci”, sudija ga je odmah upozorio da se suzdrži od takvih izraza.

U svom izlaganju, Faćo je oštro kritikovao Tužilaštvo Kantona Sarajevo, navodeći da su osobe koje su na njega pucale dobile blage kazne od tri do četiri godine, iako su, kako tvrdi, postojali svi materijalni dokazi i video snimci.

Rekao je i da je psovao iz bunta i frustracije, jer se osjećao napušteno od strane institucija i javnosti.

“Obolio sam od nepravde, psovke izađu iz mene. Nikada niko nije stao uz mene kada su me pokušali ubiti,” rekao je Faćo.

Istakao je i da “mu je porodica u teškom stanju”, te da njegovo dijete mora ići na trening uz pratnju kako ne bi bilo oteto.

Prema njegovim riječima, psovke nisu prijetnje, već emocionalna reakcija na društvenu nepravdu.

Reakcija suda i Faćine poruke

Sudija je više puta prekidao Faću, upozoravajući ga da se drži teme ročišta, ali je optuženi nastavio s ličnim istupima.

Posebno je istakao da ga je supruga jednog poznatog političara, Dalija Hasanbegović-Konaković, navodno verbalno napala, što je dodatno pogoršalo njegov odnos s novinarima.

Na kraju svog obraćanja, Faćo je rekao da se protivi prijedlogu pritvora, te da je njegova supruga završila u bolnici, što ga dodatno opterećuje.

Dodao je:

“Psuje čitava planeta, znam da sam pretjerao u vulgarnosti, ali to je sve iz bunta.”

Zatražio je da, ako mu se ipak odredi pritvor, bude smješten u Mostar, jer se, kako tvrdi, boji za život u zatvorima u Zenici i Ustikolini, gdje mu navodno prijete ubistvom.

Takođe je zaprijetio da će započeti štrajk glađu ukoliko bude pritvoren, nazivajući cijeli proces “torturom”.

 Šira slika i društveni značaj slučaja

Slučaj Amira Pašića Faće otvara niz važnih pitanja o slobodi govora, granicama javne kritike i odgovornosti u digitalnom prostoru.

S jedne strane, tužilaštvo insistira na zaštiti ljudskog dostojanstva i sigurnosti novinara, smatrajući da Faćini istupi prelaze granicu dozvoljenog. S druge strane, odbrana tvrdi da je riječ o emocionalnoj reakciji, a ne o prijetnji, te da ne postoji pravni osnov za pritvor.

Ovaj slučaj ilustrira sudar između dvije slobode:

• slobode izražavanja, koju svi građani imaju, i

• prava na dostojanstvo i sigurnost, koje država mora štititi.

U eri društvenih mreža, gdje se granice između privatnog i javnog brišu, odgovornost za izgovorenu riječ postaje sve veća.
Svaka izjava, svaka objava i svaki video može imati dalekosežne posljedice, kako za pojedinca koji ih izgovara, tako i za one koji su meta tih riječi.

Bez obzira na ishod ovog procesa, slučaj Faće će vjerovatno poslužiti kao presedan za buduće sporove koji uključuju verbalno nasilje, uvrede i zloupotrebu društvenih mreža.

Na kraju, ostaje otvoreno pitanje:
Gdje završava pravo na slobodu govora, a gdje počinje obaveza da se poštuje tuđe dostojanstvo?