Ruke su prirodno sklone isušivanju zbog malog broja lojnih žlijezda, a stalna upotreba može dovesti do dodatnog isušivanja i pucanja kože. Da bi se poboljšalo stanje grube i ispucale kože na rukama, nogama i peta, možete koristiti jednostavan domaći recept.
Recept za njegu kože:
Sastojci:
Apotekarski glicerin (glicerol)
Medicinski alkohol 70%
Upute za pripremu i primjenu:
Pomiješajte glicerin i 70%-ni alkohol u omjeru 1:1.
Nanesite ovu mješavinu na grubu kožu ruku, nogu, peta i druga kritična mjesta s ogrubjelom kožom.
Utrljavajte smjesu u kožu ujutro i navečer.
Rezultati:
Nakon desetak dana redovite primjene, trebali biste primijetiti poboljšanje. Pete će postati mekane i nježne, a nokti će dobiti lijep sjaj.
Smjesa također može pomoći u njezi laktova.
Ovaj jednostavan i jeftin recept pomaže u obnavljanju kože i može značajno poboljšati njezin izgled i teksturu.
BONUS:
Definicija i Razlika između Meteorološki Osjetljivih Osoba i Meteoropata
Meteoropatija, izvedena iz grčkih riječi meteoron (nebeska pojava) i pathos (bolest), označava poteškoće povezane s vremenskim promjenama. Postoji razlika između meteorološki osjetljivih osoba i meteoropata:
Meteorološki osjetljive osobe imaju zdravstvene probleme povezane s vremenskim uvjetima, ali simptomi nisu uvijek ozbiljni ili dugotrajni.
Meteoropati doživljavaju izraženije simptome i poteškoće, koji mogu značajno utjecati na njihovu svakodnevnu funkcionalnost.
Simptomi Meteoropatije
Simptomi meteoropatije obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena i traju dan ili dva, a zatim se povuku kada se organizam prilagodi novim uvjetima. Simptomi mogu uključivati:
Fizičke tegobe: glavobolja, povišeni krvni tlak, bolovi u zglobovima i mišićima, poteškoće u disanju, osjećaj težine u želucu, ubrzano lupanje srca.
Psihičke tegobe: razdražljivost, depresivno raspoloženje, mentalna i tjelesna slabost, umor, pospanost, želja za ostankom u kući.
Povezanost s Modernim Načinom Života
Meteoropatija je često povezana s modernim načinom života. Dugotrajni boravak u klimatiziranim prostorima može smanjiti sposobnost organizma da se prilagodi vremenskim promjenama. Istraživanja pokazuju da su ljudi srednje i starije dobi, naročito žene i djeca, te osobe s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja, podložniji meteoropatiji.
Osobe koje se bave redovitom tjelesnom aktivnošću ili provode puno vremena na otvorenom obično lakše podnose promjene vremena, dok stariji ljudi i oni s dugotrajnim sjedećim zanimanjima mogu imati izraženije simptome.
Istraživanja u Hrvatskoj i Svijetu
U Hrvatskoj i širom svijeta, istraživanja o meteoropatiji zahtijevaju povezivanje različitih izvora podataka, uključujući državne hidrometeorološke zavode i zdravstvene sustave. Povijest meteoroloških mjerenja u Hrvatskoj uključuje:
Rani počeci: Santorio Santorio, liječnik iz 16. stoljeća, izradio je prvi uređaj za mjerenje brzine vjetra.
Prva službena postaja: 1851. godine osnovana je prva meteorološka postaja u Dubrovniku pod vodstvom profesora Ivana de Bortolija.
Biometeorološka istraživanja u Hrvatskoj započela su sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, s radom dr. Nade Pleško i istraživanjima u suradnji s bolnicama. Od početka 80-ih, Ministarstvo znanosti financiralo je projekte koji istražuju utjecaj vremena na različite bolesti, uključujući vaskularne bolesti i respiratorne bolesti.
Zaključak
Meteoropatija predstavlja izazov za osobe koje su osjetljive na vremenske promjene, a razumijevanje njenih simptoma i uzroka može pomoći u boljem upravljanju i prilagodbi tih promjena. Ako sumnjate da ste meteoropat, možda bi bilo korisno pratiti vremenske uvjete i bilježiti svoje simptome kako biste mogli bolje razumjeti i upravljati svojim stanjem.
