Pokušaj privođenja Milorada Dodika prerasta u političko-bezbednosni incident
Jutro nakon dramatičnih dešavanja u Istočnom Sarajevu donosi mirniju atmosferu, ali tenzije su i dalje opipljive. Ispred zgrade Vlade Republike Srpske i dalje se nalaze brojne policijske jedinice, što svedoči o duboko narušenim odnosima između entitetskih i državnih bezbednosnih struktura. Ovaj incident, koji je izazvao veliki interes javnosti i medija, predstavlja ozbiljan izazov za vladavinu prava, ali i za političku stabilnost u Bosni i Hercegovini.
U središtu ove krize je Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, koji se suočava sa poternicom i pokušajem privođenja od strane SIPA-e – državne agencije za istrage i zaštitu. Ipak, taj pokušaj je zaustavljen sinoć uz ozbiljne optužbe i potencijalne posledice po bezbednosni sistem države.
Hronologija događaja i reakcije nadležnih
1. Hronologija pokušaja privođenja
- 
Tokom sinoćnjih sati, trojica inspektora SIPA-e stigli su ispred Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu, gde se, prema dostupnim informacijama, održavao sastanak kojem je prisustvovao i Milorad Dodik. 
- 
Bio je to prvi pokušaj fizičkog privođenja predsednika entiteta od kada je protiv njega raspisana poternica, što predstavlja presedan u postdejtonskoj BiH. 
Međutim, pristup zgradi je bio onemogućen. Pripadnici MUP-a Republike Srpske, uključujući Žandarmeriju, Policijsku upravu Istočno Sarajevo, ali i Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), stali su naoružani ispred kapije, ne dozvolivši SIPA-i da uđe u objekat.
2. Bezbednosna blokada i pretpostavke
- 
Oko zgrade vlade i jutros je vidljivo pojačano prisustvo policije. Bočne ulice su blokirane, a pristup ogradi objekta medijskim ekipama je onemogućen. 
- 
Postoje spekulacije da je Dodik prenoćio u zgradi vlade, zajedno sa najbližim saradnicima, kako bi izbegao fizički kontakt sa državnim organima. 
3. Stavovi SIPA-e i kvalifikacija incidenta
Prema informacijama iz SIPA-e, njihovim inspektorima je prećeno silom ukoliko pokušaju da pristupe Dodiku. Takvo ponašanje, prema mišljenju ove agencije, može biti pravno kvalifikovano kao:
- 
Krivično delo oružane pobune, koje podrazumeva oružano opiranje zakonitim organima vlasti u izvršavanju njihovih nadležnosti. 
- 
Time se postavlja ozbiljno pravno pitanje o lojalnosti entitetskih bezbednosnih snaga prema državnim institucijama. 

4. Dodikov odgovor i poruke
Na sinoćnjoj vanrednoj press konferenciji, Milorad Dodik je dao izjavu kojom je jasno stavio do znanja svoj odbijajući stav prema postupcima SIPA-e i ostalih državnih organa:
“Zar stvarno neko razmišlja da policija koja je zadužena da štiti institucije poklekne pred okupacionom silom koja se zove SIPA, Sud, Tužilaštvo i Šmit. Taj je budala.”
U ovom nastupu, Dodik:
- 
Negira legitimitet državnih organa. 
- 
Etiketira ih kao “okupatore”, čime dodatno potpiruje političke tenzije. 
- 
Tvrdi da se oseća sigurno i da nema nameru da napusti objekat pod pritiskom. 
5. Uloga policije RS-a i militarizacija incidenta
Posebnu pažnju izaziva sastav snaga koje su bile angažovane:
- 
Žandarmerija – specijalizovana jedinica MUP-a RS za održavanje reda u vanrednim situacijama. 
- 
SAJ (Specijalna antiteroristička jedinica) – visoko obučena formacija namenjena reagovanju na ekstremne bezbednosne izazove. 
- 
Lokalna policija Istočnog Sarajeva – obezbeđivala je logistiku i koordinaciju. 
Njihovo prisustvo, kao i činjenica da su bili naoružani i stali pred inspektore SIPA-e, šalje snažan simbolički i politički signal.
Političko-pravni haos i posledice po stabilnost BiH
Ovaj incident otvara mnoštvo složenih pitanja:
- 
Da li je bezbednosni sistem u BiH doživeo unutrašnji raskol? 
- 
Ko je nadležan za sprovođenje zakona kada se entitetske snage suprotstave državnim organima? 
- 
Kakav signal se šalje građanima, ali i međunarodnoj zajednici, kada se najviši zvaničnici ne odazivaju pravosudnim institucijama? 
Ovakav razvoj situacije može imati dalekosežne posledice:
- 
Institucionalna paraliza – kada državni organi ne mogu da izvršavaju zakonom određene zadatke zbog opstrukcije entitetskih snaga. 
- 
Narativ o “ugroženosti entiteta” koji koristi rukovodstvo RS-a, dodatno polarizuje javnost i cementira političke rovove. 
- 
Značajno narušavanje vladavine prava, jer se pokazuje da niko nije iznad zakona – osim kad jeste. 

Mogući scenariji razvoja događaja:
- 
Međunarodna intervencija ili pritisak na vlasti RS-a kako bi omogućile sprovođenje naloga državnih organa. 
- 
Novo zaoštravanje odnosa između Sarajeva i Banjaluke koje može voditi ka daljoj disfunkcionalnosti BiH institucija. 
- 
Medijska instrumentalizacija događaja za potrebe jačanja političkih pozicija pred predstojeće izbore ili druge unutrašnje sukobe. 
Završna misao
Pokušaj privođenja Milorada Dodika nije samo još jedan u nizu političkih sukoba u Bosni i Hercegovini. To je ogledalo duboke krize poverenja, pravnog autoriteta i funkcionisanja države. Kada se zakoni selektivno poštuju, a institucije polarizuju, budućnost zemlje postaje sve neizvesnija.
I dok jutro u Istočnom Sarajevu deluje tiho, u pozadini te tišine bruji nezabeleženi institucionalni sukob koji bi mogao definisati dalji politički kurs Bosne i Hercegovine.
 
            






