Jelena Karleuša ponovo negirala genocid: Skandaloznom izjavom pokušala izjednačiti Oluju i Srebrenicu

Izjava koja je podigla talas osuda

Jelena Karleuša, jedna od najpoznatijih muzičkih zvezda na Balkanu, ponovo je izazvala buru reakcija u regionu — ovog puta ne svojim muzičkim nastupom ili modnim odabirom, već političkom objavom na društvenim mrežama. Povod je bila godišnjica vojno-redarstvene operacije „Oluja“, koja se u Hrvatskoj obilježava 5. avgusta, a u Srbiji i Republici Srpskoj često doživljava kao dan sjećanja na progon Srba iz Krajine.

U objavi koja je odmah izazvala val reakcija u javnosti, Karleuša je pokušala izjednačiti zločine nad Srbima tokom Oluje sa genocidom u Srebrenici. Njen stav – iako upakovan u poziv na univerzalnu pravdu – ocijenjen je kao istorijski i pravno neosnovan, te kao opasan oblik relativizacije genocida.

 Suština izjave i kontekst njene problematičnosti

1. Sporna objava: “Ne može Srebrenica, ako ne i Oluja”

Na svom Instagram nalogu, Jelena Karleuša je napisala:

„NE MOŽE SREBRENICA AKO NE I OLUJA. ZA ZLOČIN NE SME DA POSTOJI SELEKTIVNO SEĆANJE, ŽALJENJE PATNJE JEDNIH A IGNORISANJE PATNJE DRUGIH.“

Poruka je, barem u namjeri, izgledala kao apel za univerzalnu osudu svih zločina. Međutim, ono što je u praksi uslijedilo bio je talas oštrih kritika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijelova međunarodne javnosti, posebno među stručnjacima za međunarodno pravo i ratne zločine.

Ključna zamjerka: Karleuša je u istu ravan postavila dva događaja koja imaju drugačiju pravnu kvalifikaciju, različit karakter i kontekst.

2. Sudski utvrđene činjenice: Srebrenica i Oluja nisu pravno uporedive

Srebrenica – presuđeni genocid

Masakr počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine od strane vojske i policije Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića, međunarodni sudovi su pravosnažno okvalifikovali kao genocid. Preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka je sistematski ubijeno, u zoni koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Genocid u Srebrenici je potvrđen:

• Presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY)

• Presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ)

• Kroz više pojedinačnih presuda zapovjednicima i izvršiocima

Oluja – vojna operacija sa zločinima, ali ne genocid

S druge strane, tokom operacije „Oluja“, hrvatske snage su u avgustu 1995. vratile pod kontrolu teritorije koje su do tada bile pod srpskom vlašću. Tokom i nakon operacije, prognano je preko 200.000 Srba, a dokumentovani su brojni zločini nad civilima – pljačke, paljenja kuća, ubistva.

Međutim:

• Nijedan međunarodni sud nije okvalifikovao „Oluju“ kao genocid

• Haški tribunal (ICTY) je u predmetu „Gotovina i Markač“ utvrdio da su pojedinačni zločini počinjeni, ali nije dokazana postojanje udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem istrebljenja Srba

Upravo zbog toga, izjednačavanje ova dva događaja – genocida i etničkog progona – predstavlja opasno pojednostavljivanje i istorijski revizionizam, upozoravaju eksperti.

3. Reakcije iz regiona: Od zgroženosti do razočaranja

Karleušina objava nije ostala neprimijećena. Na društvenim mrežama su se vrlo brzo pojavili brojni komentari iz Sarajeva, Zagreba, ali i Beograda, koji su ocijenili njen istup kao:

• „neodgovoran“

• „istorijski netačan“

• „uvredljiv prema žrtvama genocida“

Neki su njenu poruku uporedili sa revizionističkim izjavama negatora genocida, koji pokušavaju da umanje, opravdaju ili relativizuju razmjere zločina počinjenih u Srebrenici.

Najčešći komentari na mrežama uključuju:

• „Ovo je relativizacija genocida – ništa manje.“

• „Javne ličnosti moraju znati granicu između slobode govora i negiranja pravde.“

• „Razočarani smo, posebno jer je ranije govorila o toleranciji i suživotu.“

4. Uloga poznatih: Odgovornost kada se govori o ratnim traumama

Jelena Karleuša nije političarka, ali jeste uticajna javna ličnost sa milionskim auditorijumom. Tokom godina, često je komentarisala društvene i političke teme, uključujući:

• Ljudska prava,

• LGBT zajednicu,

• Pravo žena na slobodu izražavanja.

Međutim, ova izjava — prema mišljenju mnogih — ozbiljno je poljuljala njen kredibilitet kada su u pitanju društveno osjetljive teme, posebno one koje se odnose na ratne zločine i kolektivnu traumu.

Pozivanje na “balans” u sjećanju nije isto što i pravna istina, upozoravaju brojni analitičari. Istina nije stvar simetrije, već činjenica, presuda i odgovornosti.

 Oprez u govoru o tuđoj boli

Srebrenica i Oluja ostaju dvije od najtragičnijih i najosjetljivijih tema u savremenoj istoriji Balkana. I dok svaka nevina žrtva zaslužuje poštovanje, izjednačavanje nesrazmjernih i pravno različitih događaja ne vodi pomirenju – već produbljuje nepovjerenje.

Izjava Jelene Karleuše pokazuje koliko riječi mogu biti moćne – ali i opasne kada nisu utemeljene. U vremenu kada se borimo protiv istorijskog revizionizma, javni diskurs mora počivati na istini, pravdi i poštovanju žrtava – a ne na nepreciznim porukama sa društvenih mreža.

U konačnici, ova situacija je još jedan podsjetnik da:

• Poznate osobe moraju biti svjesne svoje odgovornosti,

• Zakon i presude međunarodnih sudova nisu mišljenja već činjenice,

• Pomirenje se ne može graditi na negiranju, već na priznanju i istini.