Karleuša uporedila studentice iz Novog Pazara s ISIS-om: Val osuda zbog islamofobne objave

Nezapamćen skandal potresao je javnost nakon što je pjevačica Jelena Karleuša na društvenim mrežama objavila poruku u kojoj je muslimanske studentice iz Novog Pazara, koje su pješačile do Novog Sada noseći palestinsku zastavu, uporedila s pripadnicama terorističke organizacije ISIS.

Odjek jednog skandala koji je potresao region

Javna scena na Balkanu ponovo je uzdrmana nakon što je poznata pjevačica Jelena Karleuša izazvala pravi medijski potres jednom objavom na društvenim mrežama. U svom postu, ona je iznijela komentar koji je mnogima djelovao kao otvorena uvreda na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Izjava u kojoj je Karleuša mlade muslimanke iz Novog Pazara, studentice koje su pješačile do Novog Sada noseći palestinsku zastavu, uporedila sa pripadnicama terorističke organizacije ISIS, dočekana je s nevjericom, ogorčenjem i snažnim reakcijama širom regiona.

Ovaj događaj nije samo trenutni izljev nepromišljenih riječi poznate ličnosti, već simptom dubljih problema — netolerancije, islamofobije i neodgovornog korištenja javnog prostora. Skandal je otvorio brojna pitanja: koliko daleko javne osobe mogu ići u izražavanju mišljenja, gdje je granica između slobode govora i govora mržnje, te koliko su riječi uticajnih ljudi opasne kada ih čuju milioni.

Od objave do talasa osuda

1. Sporna objava i njen sadržaj

Sve je počelo kada je Jelena Karleuša, poznata po svom direktnom i često provokativnom stilu komunikacije, na društvenoj mreži objavila poruku u kojoj je komentarisala vijest o grupi studentica iz Novog Pazara. Te mlade žene su, vođene empatijom i solidarnošću prema palestinskom narodu, odlučile da pješače od svog rodnog grada do Novog Sada, noseći pri tom palestinsku zastavu kao simbol mira, otpora i podrške potlačenima.

U svojoj objavi, Karleuša je napisala:

„Bez da bilo koga uvrijedim, ali šetanje nekih jadnih zabrađenih djevojaka iz Pazara sa zastavama Palestine mene podsjeća na mučenje žena od strane ISIS-a.“

Ova rečenica, iako kratka, bila je prepuna stereotipa i predrasuda. Mnogi su odmah primijetili da je pjevačica u nekoliko riječi spojila religijski simbol – hidžab – sa terorizmom, što predstavlja klasičan primjer islamofobne retorike. Upotreba izraza „jadne zabrađene djevojke“ dodatno je pogoršala utisak, jer implicira sažaljenje i omalovažavanje žena koje nose maramu kao izraz vjere i identiteta.

2. Reakcije javnosti: od šoka do odlučne osude

Reakcije na ovu objavu nisu se dugo čekale. Društvene mreže su bukvalno eksplodirale, a ispod objave poznate pjevačice pojavile su se stotine komentara – od razočaranja do otvorenih zahtjeva za izvinjenjem.
Veliki broj građana, aktivista i novinara ocijenio je da je riječ o neprihvatljivom i uvredljivom stavu, koji se direktno kosi s osnovnim principima poštovanja i tolerancije.

Mnogi su istakli da su studentice iz Novog Pazara pokazale izuzetnu hrabrost i odlučnost, te da njihova akcija nije bila politički motivisana, već humanitarna i simbolična. Njihov čin pješačenja do Novog Sada predstavljao je poruku mira, solidarnosti i empatije, dok je Karleušina interpretacija taj gest potpuno izopačila.

Najglasniji u osudi bili su:

• Građani i aktivisti za ljudska prava, koji su zahtijevali javno izvinjenje i brisanje objave;

• Predstavnici Islamske zajednice, koji su poručili da se ne smije tolerisati nipodaštavanje vjerskih simbola i identiteta;

• Političari i javne ličnosti, koji su pozvali na smirenost, ali i na odgovornost poznatih osoba za javno izrečene riječi.

3. Medijska analiza: granice slobode izražavanja

Ovaj slučaj otvorio je i širu društvenu raspravu o slobodi govora i njenim ograničenjima. Dok jedni smatraju da svako ima pravo da iznese mišljenje, drugi upozoravaju da sloboda izražavanja ne znači slobodu vrijeđanja.
Kada javna ličnost poput Jelene Karleuše, koja ima stotine hiljada pratilaca, iznese poruku koja sadrži diskriminatorne elemente, to ne može biti shvaćeno kao „lični stav“ bez posljedica. Takve izjave imaju moć da oblikuju percepciju javnosti i potencijalno šire netrpeljivost.

Nekoliko medijskih komentatora istaklo je da Karleušina objava reflektuje šire društvene predrasude prema muslimankama, posebno onima koje nose hidžab.
Često se u javnosti pojavljuju stereotipi koji žene s maramom povezuju s potlačenošću, pasivnošću ili ekstremizmom, iako stvarnost pokazuje potpuno suprotnu sliku – da su to obrazovane, aktivne i samosvjesne žene koje doprinose zajednici.

4. Reakcija Sandžak Alerta i poziv na odgovornost

Posebno snažan odgovor stigao je od redakcije Sandžak Alerta, koja je objavila saopštenje u kojem poziva Islamsku zajednicu i političke predstavnike da se jasno odrede prema ovom slučaju. U saopštenju se navodi da ovakav govor ne smije proći bez reakcije, jer predstavlja direktan napad na dostojanstvo muslimanki i vrijeđa njihove vjerske osjećaje.

Sandžak Alert je naglasio da je dužnost svih odgovornih institucija da stanu u odbranu prava žena koje su ovom izjavom bile duboko povrijeđene.
Njihova poruka bila je jasna: govor mržnje, ma od koga dolazio, mora biti osuđen.

Društveni i kulturni kontekst

Da bi se ovaj incident razumio u potpunosti, potrebno je sagledati i širi društveni kontekst.
U poslednjih nekoliko godina, Balkan je svjedok porasta netolerantnih izjava i javnih polemika koje se tiču vjere, nacije i identiteta. Internet i društvene mreže postali su polje na kojem se granice pristojnosti sve češće brišu.

Posebno su muslimanke koje nose hidžab često izložene verbalnim napadima, stereotipima i pogrdnim komentarima. U društvima koja se i dalje bore s predrasudama, svaka negativna izjava poznate osobe ima potencijal da podstakne novi val diskriminacije.
Zbog toga mnogi smatraju da javne ličnosti imaju moralnu i društvenu odgovornost da pažljivo biraju riječi i da ne koriste svoj uticaj za širenje mržnje ili podjela.

Ovaj slučaj je, prema mišljenju sociologa i medijskih analitičara, pokazao koliko je važno razvijati kulturu dijaloga i osjetljivost prema različitostima.
Umjesto da se marginalizovane grupe dodatno stigmatizuju, javni prostor bi trebao služiti kao platforma za razumijevanje, poštovanje i empatiju.

 Lekcije iz jednog skandala

Skandal koji je izazvala izjava Jelene Karleuše nije samo prolazna afera iz svijeta zabave. On je ogledalo društva u kojem i dalje postoji mnogo nerazumijevanja, predrasuda i netolerancije.
Njene riječi su, namjerno ili ne, povrijedile veliki broj ljudi – posebno žene koje su ponosne na svoj vjerski identitet i koje su svojom šetnjom željele poslati poruku mira, podrške i solidarnosti.

Ovaj slučaj podsjeća koliko je važno da javne osobe budu svjesne težine svojih izjava. Kada neko s tolikim uticajem javno poveže vjerske simbole s terorizmom, posljedice nadilaze granice medijskog skandala – one zadiru u osnovne vrijednosti društva.

Da bi se spriječile slične situacije u budućnosti, neophodno je:

1. Učiti o međureligijskom poštovanju i boriti se protiv stereotipa;

2. Promovisati medijsku pismenost, kako bi javnost bolje razumjela razliku između slobode izražavanja i govora mržnje;

3. Odgovorno koristiti društvene mreže, posebno kada se iznose stavovi o osjetljivim temama;

4. Podržavati žene i manjinske grupe koje su često mete uvreda i diskriminacije.

Na kraju, ovaj slučaj može biti upozorenje, ali i prilika za promjenu. Ako se iz njega izvuče prava pouka, možda će javni diskurs postati otvoreniji, empatičniji i pravedniji.
Jer, samo društvo koje uvažava različitosti može zaista napredovati – dok ono koje dopušta govor mržnje, rizikuje da izgubi ono najvrijednije: humanost i dostojanstvo.