NAJČITANIJE DANAS:
Aneurizme, koje se definiraju kao abnormalna izbočenja ili proširenja arterijskog zida, predstavljaju ozbiljan medicinski izazov zbog njihove potencijalne smrtnosti ako se ne dijagnosticiraju i ne liječe pravovremeno. Ova stanja često mogu proći nezapažena, budući da se njihova pojava ne mora uvijek manifestirati kroz očite simptome. Aneurizme nastaju kada segment stijenke arterije oslabi i izgubi svoju čvrstoću, što rezultira abnormalnim izbočenjem. Iako uzroci aneurizme često ostaju nejasni, istraživanja sugeriraju da se neki ljudi mogu roditi s predispozicijom za ovu bolest, a stanje se može prenijeti kroz generacije.
Nekoliko bolesti može biti povezano s razvojem aneurizme, uključujući policistične bubrege, Marfanov sindrom, koarktaciju aorte i AV malformacije, kao i traume aorte. Također, faktori rizika kao što su visoki krvni tlak, povišena razina kolesterola i pušenje značajno doprinose razvoju aneurizmi. Iako aneurizme mogu zahvatiti bilo koju arteriju u tijelu, postoje određena mjesta koja su češće pogođena, uključujući aortu i mozak.
Aneurizme aorte, koje mogu biti smještene u trbušnoj ili torakalnoj regiji, predstavljaju posebno ozbiljan zdravstveni problem. Najopasnija komplikacija aneurizme trbušne aorte je njezina ruptura, koja ima izuzetno visoku stopu smrtnosti koja prelazi 75% među oboljelim pacijentima. S obzirom na težinu ove situacije, pravovremeno prepoznavanje i liječenje aneurizme trbušne aorte su ključni za preživljavanje.
S druge strane, aneurizme mozga, koje pogađaju krvne žile unutar lubanje, također predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. Žene u dobi između 35 i 60 godina su nešto sklonije razvoju cerebralnih aneurizmi, no važno je napomenuti da ovo stanje može pogoditi osobe svih dobi i oba spola. Cerebralne aneurizme mogu biti asimptomatske ili uzrokovati simptome poput glavobolja, problema s vidom ili neuroloških deficita, ovisno o njihovoj veličini i položaju.
Liječenje aneurizmi može se razlikovati ovisno o vrsti i lokaciji aneurizme, kao i o opsegu rizika za pacijenta. U ranim fazama, kada aneurizma ne uzrokuje ozbiljne simptome ili komplikacije, liječnici često preporučuju redovito praćenje stanja kroz slikovne testove, poput ultrazvuka, CT-a ili MRI-a, obično jednom ili dvaput godišnje. Također, mogu se primijeniti lijekovi za kontrolu čimbenika rizika poput visokog krvnog tlaka ili kolesterola, iako ti lijekovi ne mogu eliminirati aneurizmu.
Ako aneurizma predstavlja značajan rizik zbog svoje veličine ili mogućnosti rupture, medicinski tim može preporučiti kirurški zahvat. Za aneurizme mozga postoje dva glavna pristupa liječenju: otvorena operacija mozga i endovaskularno spiranje. Endovaskularno spiranje uključuje umetanje katetera kroz prepone kako bi se došlo do krvne žile u kojoj se nalazi aneurizma, nakon čega se u aneurizmu umetne spirala koja pomaže u zaustavljanju daljnjeg širenja i može spriječiti rupture.
Kod aneurizmi aorte, liječenje može uključivati postavljanje stenta endovaskularnim putem ili otvorenu kiruršku operaciju, ovisno o lokaciji aneurizme. Endovaskularno postavljanje stenta je minimalno invazivno i omogućuje brži oporavak, dok otvorena operacija zahtijeva dulje razdoblje oporavka zbog složenosti zahvata i dužeg vremena provedeno u bolnici.
Svaka metoda liječenja ima svoje prednosti i nedostatke, a izbor metode ovisi o specifičnim okolnostima pacijenta i ozbiljnosti aneurizme. Ključ uspješnog liječenja je pravovremeno prepoznavanje i stručna procjena medicinskih stručnjaka, koji mogu preporučiti najprikladniji pristup za svakog pojedinog pacijenta.
