Nakon što je postalo izvjesno da bi mogao ostati bez mandata, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, okrenuo se narodu. Najavio je referendum, pozivajući građane da oni budu ti koji će odlučiti da li treba da ostane predsjednik Republike Srpske.
Nakon što je postalo izvjesno da bi Milorad Dodik mogao ostati bez predsjedničkog mandata u Republici Srpskoj, odlučio je pokrenuti inicijativu za referendum, predstavljajući ga kao oblik izražavanja volje naroda. Taj potez odmah je izazvao političke reakcije i otvorio brojna pravna pitanja, uključujući i legitimnost referenduma i njegovu moguću pravnu snagu.
Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela odluku o oduzimanju mandata Dodiku, on je izjavio da ne planira napustiti funkciju jer, kako tvrdi, jedino narod koji ga je birao može odlučiti o njegovoj smjeni. U skladu s tim, najavio je referendum kako bi narod direktno izrazio svoj stav. Narodna skupština Republike Srpske brzo je reagovala, održavši telefonsku sjednicu Kolegijuma, iako tačan datum posebne sjednice nije određen. O detaljima referenduma još uvijek se malo zna.
Vlast u Republici Srpskoj tvrdi da se poziva na Ustav RS, koji propisuje da mandat predsjedniku može prestati jedino ostavkom ili opozivom, a ne odlukom CIK-a. Dodik je izjavio da CIK “nema tu nikakvog autoriteta”. Ipak, iz CIK-a najavljuju da će, nakon pravosnažne odluke o oduzimanju mandata, raspisati prijevremene izbore, što otvara dodatna pravna pitanja o nadležnostima i mogućem sukobu između entitetskih i državnih institucija.
Podsjetimo, Dodik je i ranije najavljivao referendume, od kojih je jedan održan 2016. godine o Danu Republike. Ustavni sud BiH taj je referendum poništio, a vlast u RS-u ga je retroaktivno proglasila anketom. Mnogi se sada pitaju hoće li i ovaj najavljeni referendum doživjeti sličnu sudbinu.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević upozorava da rezultati najavljenog referenduma, čak i ako se održi, ne bi imali pravnu snagu. Ustav RS omogućava Narodnoj skupštini da raspiše referendum, ali su njegovi rezultati isključivo savjetodavni. Osim toga, nakon što je Sud BiH donio pravosnažnu presudu, referendum bi bio pravno upitan. Blagojević navodi da bi svako raspisivanje takvog referenduma moglo biti predmet ocjene ustavnosti od strane Ustavnog suda BiH.
Blagojević također ističe da Krivični zakon BiH predviđa da pravne posljedice presude nastupaju danom pravosnažne odluke. Stoga, referendum ne može opozvati sudsku presudu. Ako bi Narodna skupština pokušala preduzeti takvu radnju, ona bi bila u suprotnosti sa zakonima na nivou BiH, što bi automatski značilo kršenje člana 3 Ustava BiH.
U slučaju da Ustavni sud BiH odluči da referendum nije u skladu s ustavom, i formalno ga zabrani, svi koji bi nakon toga nastavili s organizacijom referenduma mogli bi se suočiti s krivičnim postupcima. Blagojević predviđa da bi tada uslijedile istrage i optužnice za neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH.
Također je podsjetio da su poslanici iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH svojevremeno glasali za Krivični zakon i Izborni zakon BiH, Čime su ti zakoni dobili ustavnu osnovu. Prema Izbornom zakonu, izabranom zvaničniku mandat prestaje ako bude osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više.
Blagojević istuče da odredba u Ustavu RS koja propisuje da mandat predsjednika može prestati ostavkom ili opozivom, obavezuje entitetski parlament da donese zakon o postupku opoziva, ali to ne isključuje obavezu poštivanja zakona sa državnog nivoa.
U BiH je često teško predvidjeti politički rasplet, a pravne norme se nerijetko interpretiraju selektivno. Blagojević navodi primjer iz jula kada je Sud BiH izdao nalog za pritvor i potjernicu protiv Dodika, ali su relevantne institucije, uključujući i Tužilaštvo, djelovale suprotno Zakonu o krivičnom postupku.
Zaključno, najavljeni referendum neće imati pravnu snagu, već će predstavljati političku poruku i mogući izazov ustavnom poretku BiH. Ako do njega dođe, vjerovatno je da će ga Ustavni sud BiH proglasiti neustavnim, a svi koji bi ga nastavili sprovoditi rizikovali bi krivičnu odgovornost. U takvom kontekstu, pitanje referenduma postaje simbol političkog otpora, ali ne i pravno sredstvo za poništavanje sudskih odluka.
