Sanin Musa nakon otkazanog odlaska u Široki Brijeg: “Ne pristajen na to da je islam zabranjen u Širokom”.
Situacija oko otkazanog odlaska grupe muslimana u Široki Brijeg izazvala je burne reakcije u javnosti, a posebno je odjeknula poruka Sanina Muse, aktiviste koji se otvoreno zalaže za prava muslimana i bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini.
Njegov javni istup, nakon što je plan posete propao, jasno pokazuje da ovu situaciju ne doživljava samo kao incident, već kao deo šire borbe za vjerska prava, slobodu javnog ispoljavanja vjere i očuvanje dostojanstva bošnjačkog naroda.
1. Povod za obraćanje javnosti
Planirana poseta grupe muslimana Širokom Brijegu bila je zamišljena kao mirna i simbolična aktivnost. Međutim, događaj je otkazan nakon što se situacija na terenu zakomplikovala. Prema informacijama iz medija, lokalni građani i navijačka grupa poznata kao „Škripari“ zaustavljali su vozila i legitimisali vozače, stvarajući atmosferu napetosti i nesigurnosti.
Umesto očekivanih hiljadu ljudi, u Široki Brijeg je stiglo svega šest muslimana, a imam im je otvoreno poručio da „nisu dobrodošli“. Za mnoge, to je bio znak da u ovom mestu i dalje postoje duboke etničke i verske tenzije.
2. Musaova poruka i stavovi
Nakon ovih dešavanja, Sanin Musa se obratio javnosti snažnim i emotivnim rečima. U svom obraćanju naglasio je:
-
Ličnu privrženost islamu – izjavivši da Allahov zakon smatra najboljim, savršenim i potpunim.
-
Borbu za prava muslimana – posebno naglašavajući pravo na javno ispoljavanje vere.
-
Zalaganje za bošnjački narod – ističući potrebu za vraćanjem časti, dostojanstva, hrabrosti, date reči i poštenja koje je, prema njegovom mišljenju, ovaj narod nekada imao.
Ovim stavovima, Musa je jasno poručio da ne pristaje na situaciju u kojoj bi islam bio nepoželjan ili zabranjen u pojedinim delovima Bosne i Hercegovine.
3. Vizija Bosne i Hercegovine
Musa je u svom govoru posebno naglasio važnost očuvanja cjelovitosti Bosne i Hercegovine u njenim avnojevskim granicama. To znači da se, kako kaže, ne odriče nijednog dela zemlje:
-
„Ne odričem se Banjaluke i Laktaša, ali ni Duvna niti Gruda“, poručio je, ističući da njegova vizija države podrazumeva jednakost i slobodu za sve, bez činjenja nepravde drugim narodima.
4. Povezivanje sa događajem iz 1997. godine
Kako bi dodatno objasnio svoj stav, Musa je napravio paralelu sa događajem iz 10. februara 1997. godine. Tog dana, prema njegovim rečima, Bošnjaci iz Mostara i Hercegovine krenuli su da obiđu mezarja svojih najmilijih na groblju Liska.
Prema njegovom svedočenju, tadašnja policija hrvatskih snaga otvorila je vatru, pri čemu je:
-
Jedan Bošnjak ubijen.
-
Više od dvadeset ljudi ranjeno.
Ovaj tragičan događaj Musa vidi kao simbol nepravde i patnje, ali i kao podsetnik da se borba za prava i bezbednost bošnjačkog naroda mora nastaviti.
5. Otkazivanje puta i reakcije
Sam odlazak u Široki Brijeg je, u praksi, doživeo potpuni fijasko. Umesto planiranih velikih grupa, stigla je samo mala delegacija, a reakcija lokalnog imama – koji je jasno poručio da gosti „nisu dobrodošli“ – dodatno je potvrdila osećaj da verska tolerancija na tom području nije na željenom nivou.
Za Musu, ovo nije razlog da odustane, već dodatna motivacija da nastavi zagovarati pravo muslimana na slobodno kretanje i verske aktivnosti u svim delovima zemlje.
Poruka Sanina Muse nakon otkazanog odlaska u Široki Brijeg nosi snažnu političku i društvenu dimenziju. Njegov stav se može sažeti u nekoliko ključnih tačaka:
-
Islam nije i ne sme biti zabranjen ni u jednom delu Bosne i Hercegovine.
-
Bošnjački narod mora raditi na vraćanju izgubljenog dostojanstva i međusobnog poverenja.
-
Cjelovita BiH u svojim istorijskim granicama ostaje cilj, ali bez nepravde prema drugima.
-
Istorijska sećanja poput događaja iz 1997. godine služe kao opomena, ali i motivacija.
Iako se konkretni događaj završio neuspešno, Musa svojim javnim nastupom pokazuje da ovu situaciju vidi kao deo mnogo šire borbe. Njegova poruka ima prizvuk upozorenja, ali i poziv na akciju – kako bošnjačkom narodu, tako i svim građanima Bosne i Hercegovine koji veruju u slobodu, ravnopravnost i međusobno poštovanje.
U vremenu kada su tenzije i dalje prisutne, ovakvi istupi podsećaju da mir i suživot zahtevaju ne samo političku volju, već i hrabrost pojedinaca da otvoreno govore o onome što smatraju nepravdom.
