Vjerojatno jedna od najzanimljivijih, a svakako najstarijih kultura na svijetu je ona Bušmana. Najveći primjer ljudske odlučnosti i prilagodljivosti vidljiv je u ovoj drevnoj skupini, koja danas živi u južnoj Africi, uglavnom u Bocvani, ali također iu Namibiji, Južnoafričkoj Republici i Angoli, čuvajući način života usred modernizacije i promjena u prirodi koji nijedan drugi narod imati.
Bušmani su lutalice koje idu gdje god postoje potrebni resursi, hrana i voda. Oni su tijekom godina razvili vještine ili znanje kako bi preživjeli u pustinjama.
Njihov život je niz obaveza svakog dana. Primjerice, svaki dan Bušmani prave privremena skloništa od trave, grmlja i životinjske kože, koja koriste dok se iseljavaju tijekom svojih čestih putovanja. Bave se raznim aktivnostima kao što je lov na antilope i druge male životinje uz pomoć luka i strijele, kao i branje jestivog bilja, korijenja i druge slične prirodne hrane. Čini se da način na koji lovci i sakupljači traže i koriste materijale koji su im na raspolaganju govori o njihovoj oštroumnosti u pitanjima preživljavanja i njihovom poznavanju prirode.
Fizičke značajke Bušmana također su oblik evolucijske prilagodbe njihovom teškom okruženju. Njihova robusna tijela, koja su navikla nositi se sa sušnim uvjetima, također prikazuju njihov poseban metabolizam. Razvili su evolucijske prilagodbe za očuvanje tekućine – poput nepostojanja znojnih žlijezda – koje su važne za preživljavanje u sušnim područjima. Ove fizičke karakteristike, gusta dlaka i specifične značajke poput istaknutih stidnih usana, također ih štite od ekstremnih vrućina i drugih nepovoljnih klimatskih uvjeta.
Bušmani imaju vrlo bogato kulturno i duhovno nasljeđe povezano s njihovim načinom vjere. Oni obično sudjeluju u šamanizmu, a njihov spiritualizam uključuje štovanje boga po imenu Kagen, za kojeg vjeruju da je stvorio zemlju i sav njezin sadržaj uz aspekte njihove prisutnosti.
Kagen je važna figura u njihovoj mitologiji, obično kao bogomoljka, a oni provode rituale i duhovne plesove kao ključni dio svog društvenog života. Ovi rituali grade međuljudske veze unutar zajednica i vrlo su značajni kao percipirana sredstva iscjeljivanja.
Bušmani se procjenjuju na oko 100 000, ali nedavne studije su pokazale da su prilično genetski stabilni i da se malo miješaju s vanjskim skupinama. Upravo ta genetska stabilnost za koju se smatra da čuva linije drevnih gena čini ih jedinstvenima među narodima u Africi. Ali cijelo vrijeme dok su postojali kao ugrožena vrsta, modernizacija i promjena staništa prijetila je isprati posljednje elemente jedinstvene kulture.
Bušmani su stoga paradigma otpornosti, prilagodljivosti i održanja tradicije usred rastuće modernosti. Njihova kultura, koja se prenosi s jedne generacije na drugu, utjelovljenje je života duboko povezanog s prirodom i preživljavanja u jednom od najzahtjevnijih okruženja na svijetu.