Tragedija koja je potresla Sarajevo: Smrt Džejle Drapić
U oktobru 2024. godine, Sarajevo je potresla tragična vijest o smrti Džejle Drapić, mlade tinejdžerke od samo 16 godina. Njena smrt nije samo šokirala njenu porodicu već je izazvala šire društvene reakcije i postavila važna pitanja o odgovornosti u zdravstvu i funkcionisanju pravnog sistema u Bosni i Hercegovini. Prema navodima porodice, Džejle je preminula zbog zdravstvenih komplikacija koje su nastale nakon tretmana u privatnoj stomatološkoj ordinaciji. Ova situacija je otvorila brojna pitanja o etici i profesionalnosti u privatnom zdravstvenom sektoru, a društvo se suočilo s realnošću kada je riječ o ljudskim životima i propustima u sistemu. Smrt Džejle Drapić i dalje izaziva veliku pažnju javnosti. Naime, nakon njenog tragičnog odlaska, Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije se oglasilo u vezi sa rezultatima istrage. Činjenica da do sada nije podignuta optužnica niti je pokrenuta istraga o odgovornosti dovela je do gubitka povjerenja porodice u institucije. Džemila Drapić, majka preminule devojčice, dijeli svoja osjećanja tuge i frustracije, ističući da se nada da će pravda biti zadovoljena, ali i da će se ispitati odgovornost onih koji su učestvovali u njenom lečenju. Ovdje se postavlja pitanje koliko su institucije posvećene zaštiti građana i koliko su spremne da preuzmu odgovornost kada dođe do tragedija.Emotivna ispovijest majke
Džemila Drapić je u emotivnoj ispovijesti za portal „Crna Hronika“ priznala da svaki dan proživljava bol zbog gubitka svoje ćerke. „Moja ćerka je tek počela da sanja i da živi. Otrgnuta si iz mog naručja bez milosti. Svaki moj dan nosi tvoje ime, svaka noć tvoju sliku. Ništa više nije isto otkako te nema,“ izjavila je sa suzama u očima. Ova izjava ocrtava dubinu njene boli, ali i nemoć pred situacijom koja je izvan njenog kontrole. Mnogi se mogu poistovjetiti sa njenom tugom, jer svaka majka može zamisliti koliko bi bolno bilo izgubiti svoju djecu. Džemila se ne osjeća samo kao majka koja je izgubila dijete, već i kao ženska figura koja bori za pravdu u društvu koje često ne reaguje na pravi način na tragične događaje. Džemila je nastavila opisivati trenutke koje svakodnevno proživljava, posebno kada posjećuje mezar svoje ćerke. „Kada sam juče otišla na tvoj mezar, srce mi se raspalo na hiljadu delova. Zemlja je bila hladna, a moje suze vrele. Stajala sam nemoćna, majka bez deteta. To je najveća bol na ovom svetu,“ naglašava ona. Ova scena ne samo da pokazuje njenu unutrašnju borbu, već i pretvara njenu priču u simbol univerzalne majčine boli. Pored lične tragedije, Džemila je postala glas mnogih drugih majki koje su doživjele slične sudbine, čime je njen glas dodatno dobio na važnosti i težini.Pitanja odgovornosti i pravde
Jedan od najvažnijih aspekata ovog slučaja je pitanje odgovornosti. Džemila Drapić je javno pitala šta Tužilaštvo radi i zašto nisu ispitali osobe koje smatra odgovornim za smrt njene ćerke. „Kako je moguće da se ovako težak slučaj odugovlači, dok ja svakim danom umirem iznova?“, upitala je, ističući frustraciju zbog nedostatka akcije. Ova izjava ukazuje na hitnost i važnost istrage koja je nužna, ne samo za porodicu Drapić, već i za društvo u cjelini kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti. Čini se da se u ovom slučaju sudbina jedne porodice isprepliće sa sudbinama mnogih drugih, čime se stvara šira slika o izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Džemila naglašava da ne traži osvetu, već istinu i pravdu. „Ne tražim ništa više od onoga što pripada mom detetu – istinu. Ako je neko pogrešio, neka se to utvrdi. Ako nije, neka mi to neko jasno kaže. Ali ova tišina ubija više od svega,“ izjavila je. Ova izjava ne samo da oslikava njenu bol, već i poziva institucije da se suoče sa svojim obavezama. Njena borba za pravdu postaje simbol otpora protiv nepravde i neodgovornosti. Džemila predstavlja glas onih koji se bore da budu saslušani, tražeći odgovore na pitanja koja se tiču ljudskih života i prava na adekvatnu zdravstvenu njegu.Društvena reakcija i potreba za reformama
Slučaj Džejle Drapić ponovo otvara važna pitanja o odgovornosti privatnog zdravstvenog sektora, ali i o efikasnosti institucija kada su u pitanju ozbiljni slučajevi sa smrtnim ishodom, naročito kada su u pitanju maloletnici. Ova tragedija je postavila naglasak na potrebu za reformama unutar zdravstvenog sistema i pravosudnog sistema, kako bi se osigurala veća sigurnost pacijenata i odgovornost onih koji pružaju zdravstvene usluge. Na društvenim mrežama i u javnim raspravama, mnogi građani izražavaju zabrinutost zbog ove situacije, pokrećući pitanje koliko je stvarno sigurni privatni zdravstveni sektor i koliko su pacijenti zaštićeni. Javnost se sve više angažuje o ovom pitanju, i mnogi pozivaju na transparentnost u radu Tužilaštva i drugih relevantnih institucija. Porodica Drapić i dalje traži pravdu, ali i mnogi drugi koji su doživjeli slične tragedije. Ova situacija može poslužiti kao katalizator za promjene koje su potrebne kako bi se osiguralo da se ovakve tragedije ne ponove i da se svi odgovorni pozovu na odgovornost. Na kraju, ovo nije samo priča o gubitku jedne mlade djevojke, već i poziv na akciju prema onima koji su zaduženi da štite i brane život i zdravlje svih građana. Potrebno je da se svi zajedno okupe kako bi se osiguralo da svako dijete, i svaka porodica, budu zaštićeni od sličnih tragedija u budućnosti. Samo na taj način će se osigurati da se sjećanje na Džejlu Drapić ne zaboravi i da njen slučaj postane simbol nadanja za promjene.Ads
