Nikola Rokvić je proteklih 27 dana krenuo na sveto putovanje, hodočašće prema poštovanom manastiru Svetog Nektarija Eginskog. Njegov krajnji cilj je odati počast i zaključiti svoju ekspediciju poniznim naklonom. Svakim odlučnim korakom pjevačica stazu prelazi pješice, održavajući ujednačen tempo trčanja. Zanimljivo, on također ostaje posvećen prikupljanju sredstava za plemeniti cilj dječje onkologije u Nišu.
Vera Matović, dugogodišnja poznanica renomiranog pjevača Nikole Rokvića, duboko je razočarana njegovim javnim istupima koji su je ne samo rasplakali, već i duboko razočarali. Otvoreno je izrazila svoje razočaranje u više navrata, a posebno je istaknula jedan događaj koji je duboko utjecao na njihov odnos koji traje još od djetinjstva.
Pjevačica je putem društvenih mreža otkrila da je naišla na uvredljive komentare i Nikole Rokvića i njegovog brata Marka. Ova pojava proizašla je iz njene odluke da zalijepi svoje promotivne plakate na pakete kisele vode koji su bili namijenjeni ugroženima u poplavama u Republici Srpskoj. Otkrila je da su ljudi aktivno tražili te plakate kao sredstvo za potvrdu autentičnosti pomoći koju su primili, što je dovelo do brzog širenja fotografije donacije na više platformi društvenih medija.
U intervjuu za emisiju “Grand magazin” pjevačica je ispričala incident sa fotografijama paketa vode. Čini se da osoba koja je snimila te slike nije imala namjeru zloupotrijebiti ih. No, ono što ju je jako povrijedilo su pogrdni komentari sinova Marina Rokvića koji su je nazivali najnižom i seljankom koja se iz Čačka preselila na Dedinje. Te su je riječi rasplakale, a ona se pokušala obraniti tvrdnjom da prema njima ne gaji nikakvu zlu volju. Unatoč tome, nije mogla ne osjetiti ogromnu tugu. Zašto bi ona bila izložena njihovom takvom maltretiranju? Da je potjecao od nekog drugog, možda ne bi imao toliku težinu. Ipak, privatno su zadržali pozitivan odnos…
Vera se dotakla svoje veze s pokojnom Marinkom, istaknuvši njezinu predanost odgoju djece bez vrijeđanja. Čvrsto je vjerovala da je odgovornost oca da im usadi važnost da ne teže popularnosti na račun drugih, što dovodi do osjećaja žaljenja zbog njihovih postupaka. Kao netko tko je odgojen s ispravnim vrijednostima, zbunjujuće je zašto je došlo do takvog ponašanja, posebno s obzirom na međusobno poštovanje koje imamo jedni prema drugima kao kolege. Ova briga ne odnosi se samo na mene, već i na dobrobit moje djece.
Dodatni tekst:
Napredovanje glazbe tijekom različitih vremenskih razdoblja Glazba je jezik koji nadilazi granice i posjeduje sposobnost rasplamsavanja strasti, osvajanja publike i poticanja veza među pojedincima diljem svijeta. Tijekom godina glazba je doživjela značajne metamorfoze, pod utjecajem promjena u društvu, kulturi i tehnologiji. Ovaj će odlomak zaroniti u evoluciju glazbe od ranih 1900-ih do danas razmišljajući o značajnim žanrovima, istaknutim umjetnicima i revolucionarnim dostignućima koja su oblikovala glazbeni teren.
Dvadesete godine 20. stoljeća obilježile su pojavu ere jazza, razdoblja koje karakterizira prevladavajući utjecaj jazz glazbe. Ovo živahno desetljeće, često nazivano “dobom jazza”, svjedočilo je izuzetnom kulturnom procvatu i revolucionarnoj kreativnosti. Poznate ličnosti poput Louisa Armstronga, Dukea Ellingtona i Bessie Smith postigle su legendarni status, uvodeći svjež i dinamičan zvuk koji besprijekorno spaja afričke ritmove, blues i elemente ragtimea.
S pojavom radija i gramofona, glazba je mogla doprijeti do veće publike nego ikada prije, postajući lakše dostupna. Kao rezultat toga, noćni klubovi i plesne dvorane postali su popularna odredišta gdje su pojedinci mogli uživati u radosti glazbe i plesa. Osobito je jazz nadišao svoj status običnog žanra i postao amblem društvene transformacije i novopronađene slobode.
1950-ih godina svjedočilo je revolucionarnoj revoluciji u obliku rock ‘n’ rolla. Ovaj novi žanr, predvođen utjecajnim ličnostima kao što su Elvis Presley, Chuck Berry, Little Richard i Buddy Holly, spojio je elemente bluesa, countryja i rhythm and bluesa. Rock ‘n’ roll brzo je postao amblem mladenačkog prkosa i oslobođenja, dovodeći Elvisa do slavne titule “Kralja rock ‘n’ rolla” i osvajajući obožavanje bezbrojnih obožavatelja diljem svijeta.
Pojava televizije kao ključne platforme za promicanje glazbe dovela je do širokog prepoznavanja umjetnika kroz popularne programe poput “The Ed Sullivan Show”. Rock ‘n’ roll je revolucionirao ne samo glazbenu industriju, već je imao i dubok utjecaj na modu, ples i cjelokupnu kulturu mladih.
Šezdesete godine prošlog stoljeća obilježile su doba psihodeličnih iskustava i transformativnih društvenih promjena. Ovo desetljeće svjedočilo je dubokim promjenama u raznim aspektima društva, uključujući i područje glazbe. Poznate ličnosti kao što su The Beatles, Rolling Stones, Bob Dylan i Jimi Hendrix pojavile su se kao kulturne ikone, zadirući u neistražena zvučna područja i izražavajući svoje poglede na društvena pitanja kroz svoje tekstove. Britanska invazija donijela je novi val rock glazbe na američke obale, dok su narodne i protestne pjesme poslužile kao snažan glas u borbi za građanska prava i protivljenju Vijetnamskom ratu.
Istraživanje neistraženih zvučnih i perceptivnih teritorija bilo je obilježje psihodeličnog rocka, čiji su primjer ikonični bendovi kao što su The Doors, Pink Floyd i Jefferson Airplane. Legendarni festival Woodstock, održan 1969. godine, predstavljao je bit kontrakulture i glazbene revolucije, okupivši ogromno mnoštvo glazbenih entuzijasta u slavlju harmonije i ljubavi.
Sedamdesete godine prošlog stoljeća svjedočile su izuzetnom širenju glazbenih žanrova, pokazujući živopisnu tapiseriju raznolikosti. To je doba doživjelo pojavu hard rocka i heavy metala, koje karakteriziraju sirovi i dinamični zvukovi kultnih bendova poput Led Zeppelina, Black Sabbatha i AC/DC-a. Istovremeno, disko glazba zauzela je središnje mjesto, osvajajući globalne plesne podije pod vodstvom renomiranih umjetnika poput Bee Geesa i Donne Summer.
Kao izravna suprotnost glavnoj struji komodifikacije rock glazbe, pojavio se punk rock, uvodeći grub i prkosan zvuk koji su utjelovili kultni bendovi kao što su The Ramones, Sex Pistols i The Clash. Istovremeno, reggae glazba, koju je predvodio legendarni Bob Marley, širila je poruke ljubavi i prkosa, nadilazeći granice i postala svjetska senzacija.
1980-e obilježile su značajno razdoblje u glazbenoj povijesti, obilježeno usponom elektronske glazbe i revolucionarnim utjecajem MTV-a. To je doba svjedočilo rastu i popularnosti novovalnih žanrova, popraćenih širokom upotrebom sintesajzera i elektroničkih ritmova. Bendovi kao što su Depeche Mode, Duran Duran i The Human League odigrali su ključnu ulogu u definiranju prepoznatljivog zvuka desetljeća kroz svoje synth-pop skladbe. Dodatno, pojava hip-hop i rap glazbe pružila je snažan glas urbanim zajednicama, s utjecajnim pionirima poput Run-D.M.C., Public Enemy i N.W.A.
Uvođenje MTV-a 1981. donijelo je revolucionarnu transformaciju u konzumiranju i promociji glazbe. Važnost glazbenih videa u promociji umjetnika ne može se precijeniti, jer vizualna reprezentacija sada ima jednaku važnost kao i glazbeni identitet. Ikone poput Michaela Jacksona, Madonne i Princea vinule su se do superzvijezda koristeći moćnu sinergiju između glazbe i vizualne umjetnosti.
Devedesete su obilježile razdoblje ogromnog rasta alternativne glazbe i početak digitalne revolucije. Pojava grunge glazbe, predvođena kultnim bendovima kao što su Nirvana, Pearl Jam i Soundgarden, uvela je sirov i introspektivan zvuk koji je duboko odjeknuo cijeloj generaciji. Istodobno, uspon britpopa, predvođen Oasisom i Blurom, revitalizirao je britansku rock scenu, osvajajući publiku svojim osebujnim stilom i zvukom.
Rast hip-hopa se nastavio, jer su utjecajne ličnosti poput Tupaca Shakura, Notoriousa B.I.G-a i Dr. Drea postavile temelje za nadolazeće umjetnike. Istovremeno, globalni utjecaj elektroničke glazbe i rave kulture je porastao, potaknut renomiranim DJ-ima uključujući The Prodigy, Chemical Brothers i Daft Punk.
S pojavom interneta i napretkom digitalne tehnologije, krajolik distribucije i potrošnje glazbe prolazi kroz transformativne promjene. Uvođenje MP3 formata i početni pohodi na usluge preuzimanja glazbe postavili su temelje za digitalnu revoluciju koja će definirati godine koje dolaze.
Prijelaz u tisućljeće svjedočio je pojavi digitalne glazbe i svjetskoj ekspanziji glazbenog poslovanja. Pojava iTunesa, Spotifyja i drugih digitalnih platformi revolucionirala je metode kupnje i konzumiranja glazbe. Dok se industrija borila s problemima piratstva i besplatnog preuzimanja, ti su izazovi također omogućili veću globalnu dostupnost glazbe.
Predvodnici u području popularne glazbe bile su ikonične ličnosti poput Beyoncé, Lady Gage, Justina Timberlakea i Rihanne. Istovremeno, žanrovi hip-hopa i R&B-a doživjeli su značajan porast, a Jay-Z, Kanye West i Drake su se pojavili kao istaknuti glasovi u industriji.
Utjecaj globalizacije na glazbenu industriju vidljiv je u usponu međunarodnih glazbenih scena. Umjetnici poput Shakire, Rickyja Martina i Daddyja Yankeeja doveli su latino glazbu do globalnog fenomena. Slično tome, K-pop bendovi poput BTS-a i BLACKPINK-a preuzeli su svjetske ljestvice, uvodeći svjež zvuk i vizualno zadivljujući stil.
Tijekom proteklih deset godina iu budućnosti došlo je do revolucionarnog pomaka u glazbenoj industriji s porastom streaming platformi kao što su Spotify, Apple Music i Tidal. Ove su platforme potpuno promijenile način na koji ljudi slušaju glazbu, nudeći neograničen pristup opsežnim glazbenim kolekcijama i revolucionirajući proces otkrivanja glazbe i uživanja u njoj.
Pojava platformi društvenih medija kao što su YouTube, TikTok i Instagram omogućila je umjetnicima izravnu komunikaciju s obožavateljima, omogućujući im da učinkovito promoviraju svoju glazbu. Viralna priroda TikToka pokazala se ključnom u katapultiranju novih pjesama do uspjeha, pri čemu viralni hitovi i izazovi igraju ključnu ulogu.
Demokratizacija glazbe omogućila je umjetnicima da samostalno izdaju svoju glazbu, što im je omogućilo pristup svjetskoj publici bez oslanjanja na konvencionalne izdavačke kuće. Kao rezultat toga, otvorile su se brane za veći raspon glazbenih izričaja koji su raznolikiji i inkluzivniji.
Zaključak
Stalno promjenjiva priroda glazbe očita je u njezinoj evoluciji tijekom godina. Ovaj univerzalni jezik oblikovan je novim zvukovima, stilovima i tehnologijama koje se pojavljuju sa svakim desetljećem. Od pojave jazza i rock ‘n’ rolla do uspona hip-hopa i elektroničke glazbe, glazbeni se krajolik neprestano mijenja i mijenja. Glazba je i dalje moćna sila, koja nadahnjuje i povezuje ljude diljem svijeta, istovremeno odražavajući društvene promjene i tehnološki napredak našeg vremena.
