Morao sam dati izjavu u svojstvu osumnjičenog, po depeši Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona kojom žele da mi stave na teret raspirivanje nacionalne, vjerske, rasne mržnje i netrpeljivosti, naveo je Musa.

U proteklim danima pažnju javnosti privukao je slučaj Sanina Muse, vođe političkog pokreta “Vjera. Narod. Država”, koji se našao u fokusu medija i javnih rasprava nakon poziva na kolektivno obavljanje namaza u Širokom Brijegu. Njegova inicijativa došla je kao reakcija na incident koji se nedavno dogodio u tom gradu, kada je jedan muškarac sa trave udaljio ženu koja je klanjala, a snimak tog događaja se proširio društvenim mrežama.

Iako su Musa i njegovi simpatizeri tvrdili da im je cilj bio mirno i simbolično okupljanje, situacija je ubrzo poprimila znatno šire i složenije dimenzije. Uslijedile su reakcije lokalne zajednice, pozivi na suprotstavljanje okupljanju, pa i otvorene prijetnje, a događaj je postao predmet interesa policije i tužilaštva.

1. Poziv na razgovor u FUP-u

Prema navodima iz Federalne uprave policije (FUP), Musa nije priveden niti lišen slobode, već je bio pozvan na informativni razgovor. Ipak, u svom javljanju uživo nakon što je napustio prostorije FUP-a, on je izjavio da je “priveden i zadržan”.

Musa je istakao:

  • Da je morao dati izjavu u svojstvu osumnjičenog.

  • Da je postupak pokrenut po depeši Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona.

  • Da mu se stavlja na teret “raspirivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje i netrpeljivosti”.

Prema njegovim rečima, dao je iskaz u vezi sa ovim okolnostima, ali tokom boravka u prostorijama policije nije imao mogućnost komunikacije s vanjskim svetom.

2. Njegov pogled na događaje

Musa je u obraćanju zahvalio svima koji su ga podržavali, posebno onima koji su se odazvali njegovom ranijem pozivu. Istovremeno se i izvinio što je, kako kaže, “ispalo kako je ispalo”.

Naglasio je:

  • Da mu je cilj bio obaviti namaz u Širokom Brijegu zbog “već poznatih okolnosti”.

  • Da smatra kako je njegovo zadržavanje bilo namjerno kako bi se onemogućilo okupljanje.

  • Da su tokom čitavog procesa “podignute tenzije bez ikakvog razloga”.

  • Da je bio meta fašističkih izjava, prijetnji smrću i psovki, ali i da je istovremeno dobio dosta podrške.

Musa je najavio da će o svemu dati opširnije saopštenje u narednim danima.

3. Slaba podrška na terenu

Dok je Musa bio u FUP-u, u Jablanici se okupila samo mala grupa njegovih pristalica koja je planirala krenuti prema Širokom Brijegu. Oni su se prvobitno nalazili u prostoru lokalne džamije, ali ih je glavni imam zamolio da napuste objekat.

Ovo pokazuje da planirano okupljanje u Širokom Brijegu nije dobilo masovnu podršku ni među njegovim sledbenicima, a ni među lokalnim vjerskim predstavnicima.

4. Javno prozivanje i društvene mreže

Musa je putem Facebooka uputio javni poziv novinaru Avdi Avdiću, poručivši mu:
“Avdo Avdiću, budi mangup i pozovi me u emisiju, da ti ja odgovorim na pitanja koja si danas postavljao u Jablanici!”

Ova poruka jasno pokazuje da Musa svoj slučaj vidi i kao medijsku borbu u kojoj želi iznijeti vlastitu verziju događaja pred širom publikom.

5. Povod za okupljanje i reakcije javnosti

Njegov poziv na kolektivno klanjanje u Širokom Brijegu bio je reakcija na incident s pokrivenom ženom koju je lokalni muškarac pokušao otjerati s travnate površine. Snimak tog događaja izazvao je oštre osude kod dijela javnosti, ali i protivljenje Musaovoj ideji.

Reakcije su bile podijeljene:

  • Pojedini su se odazvali pozivu na okupljanje.

  • Neki su javno pozivali muškarce s dozvolom za oružje da ponesu oružje u Široki Brijeg.

  • Bilo je i prijetnji smrću Musi.

  • Kritičari su ga optuživali da potpiruje mržnju i da svoju političku popularnost gradi na temama koje izazivaju podjele.

6. Musa u političkom i društvenom kontekstu

Sanin Musa nije nepoznat javnosti. Ranijih godina bio je organizator kontraskupova tokom LGBT parade u Sarajevu, što mu je donelo prepoznatljivost, ali i brojne kritike.

On je vođa pokreta “Vjera. Narod. Država”, političke organizacije koja, uprkos vidljivosti u medijima, do sada nije ostvarila značajniji izborni uspeh.

Slučaj Sanina Muse otvara niz pitanja koja se tiču:

  1. Slobode izražavanja i okupljanja – gde su granice između legitimnog javnog okupljanja i onoga što se može tumačiti kao potpirivanje mržnje?

  2. Odgovornosti političkih i društvenih aktera – koliko su svesni mogućih posledica svojih javnih poziva, posebno u zajednicama s istorijom međuetničkih tenzija?

  3. Uloge medija – kako izveštavanje i javne izjave dodatno oblikuju percepciju događaja?

Musa svoj poziv vidi kao mirnu reakciju na nepravdu, dok njegovi kritičari smatraju da je to bila provokacija koja može izazvati sukobe. Njegovo zadržavanje u FUP-u, reakcije podrške i pretnji, te slaba odazvanost pristalica na terenu, sve zajedno čine priču koja otkriva duboke podele unutar društva.

I dok Musa najavljuje da će se detaljnije oglasiti narednih dana, jasno je da će ovaj događaj i dalje biti predmet javnih rasprava.
Bez obzira na konačne pravne ishode, ostaje pitanje kako će se ovakvi incidenti odraziti na međunacionalne odnose, poverenje među zajednicama i granice javnog delovanja u politički osetljivim okruženjima.

Ads