Islam je u biti monoteistička religija koja je imala svoju genezu u 7. stoljeću na Arapskom poluotoku. Čovjek po imenu prorok Muhamed utemeljio je islam kao poruku koja će se prenositi kroz njega kao posljednjeg Božijeg poslanika. Muslimani vjeruju da postoji jedan Bog, Allah. Zapravo, danas mnogi islam smatraju jednom od najvećih religija na svijetu, koja se može pohvaliti s više od 1,9 milijardi ljudi iz svih krajeva svijeta.
Šaban Šaulić, Lepa Brena i Džej Ramadanovski, koji dolaze iz muslimanskih obitelji, odlučili su se na krštenje. Ovim svojim činom proslavili su svoju krsnu slavu, običaj i stup u pravoslavnom ophođenju, dokazujući svoju spremnost da cijene različite vjerske običaje i kulturnu raznolikost.
Šaban Šaulić – glazbenik koji prelazi okvire religije. Rođen u muslimanskoj obitelji u Šapcu. Šaban Šaulić odrasta u onom duhu zajednice kojom je obilježena nekadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
Nije odgojen ni u jednoj vjeri, iako su njegovi roditelji prakticirali islam. Šaban nije bio, kako nam je rekao jedan obiteljski izvor, “religiozno definiran”. Nikada nije sudjelovao u obredu koji bi ga na formalan način povezivao s nekom religijom. Simbolika sahrane bez svećenstva za Šabanov životni pristup bila je poštivanje svih religija, ali ne vezivanje ni za jednu pojedinu. Prema jednom pouzdanom izvoru, “Šaban je poštovao sve vjere, ali nije pripadao nijednoj određenoj vjeri. Nije ulazio ni u džamiju, ni u crkvu, ni u sinagogu. Njegova uvjerenja nisu bila utemeljena na vjeri, već na ljudskosti.”
Bez obzira na vjersko uvjerenje, Šaban se počeo pridržavati tradicije svoje supruge Gordane. Bilo je to tako što su svake godine slavili krsnu slavu u svojoj rezidenciji u Beogradu. Poznat po svojoj gostoljubivosti i prijateljskoj naravi, kod Šabana bi se organiziralo okupljanje kako bi se proslavila ta prigoda, s prijateljima i obitelji.
Prijatelji ih se sjećaju govoreći: “To je bio Gocin prvi uspjeh, a Šaban je uvijek bio jako raspoložen.” Na jednoj takvoj zabavi Šaban je sa smiješkom rekao: “Prvo ide kava, pa onda pijemo kiselu vodu, nakon toga idemo na muziku i alkohol.” Duhovito je primijetio da Goca ne prati moje naočale, te je tako uživao u prisustvu otkrivajući svoju duhovitost i karizmu.
Prefina Brena mogla bi poslužiti kao idealan simbol jugoslavenskog duha. Lepa Brena, koja će postati jedno od najvažnijih imena balkanske folk glazbe, odrasla je u tradicionalnom muslimanskom domaćinstvu; ona je zauzvrat transcendirala upravo ta vjerska i kulturna ograničenja kroz svoju karijeru i stil života. Folk diva Lepa Brena u krugu svoje obitelji slavi krsnu slavu Aranđelovdan. Ovaj veliki blagdan svake se godine obilježava vrlo dobro pripremljenom proslavom kod nje.
Njezina gurmanska kuhinja posvećuje poznato mjesto okupljanja kućanstva, kuhinju; Ovaj podatak proizlazi iz činjenice da je njen suprug Boba Živojinović veliki poznavatelj gurmanske kuhinje. A sada slijedi ono zanimljivo – lokalni mediji su objavili da je Brena prešla s islama na pravoslavlje prije mnogo godina. Slavi sve kršćanske blagdane, a Aranđelovdan posebno smatra posebnim.
U domu obitelji Živojinović nalazi se mnoštvo bogatih stvari, a pravi prostor odvojen je za slavensku ikonu. Njezina sposobnost bila je dio njezine cjelokupne osobnosti da slobodno prihvaća običaje različitih kultura i vjera, što je na neki način pospješilo zajedništvo među ljudima s čitavog prostora bivše Jugoslavije.
Dej Ramadanovski – glas duše koji spaja ljude. Džej Ramadanovski je svojim umjetničkim životom dokazao da poštovanje prema ljudskosti i kulturi nadilazi vjerske podjele. Njegova spremnost da prepozna tradiciju i postignuća svake zajednice učinila ga je ličnošću koju svi mogu prihvatiti.
Đej Ramadanovski uvijek je isticao vrijednost Svete Petke u svom životu i vrlo često je posjećivao kapelu posvećenu ovom događaju, kao i crkvu Ružicu na Kalemegdanu, iako je muslimanske vjere.
