U vremenu kada građani svakodnevno svjedoče rastu cijena osnovnih životnih namirnica, iz Donje Orahovice stiže jedna lijepa i pozitivna vijest.

U vremenu kada se građani svakodnevno suočavaju sa izazovima koje donosi rastuća inflacija i stalno povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, svaka vijest koja odiše pozitivom i ljudskošću zaslužuje posebnu pažnju. Upravo iz jednog manjeg mjesta, Donje Orahovice, stigla je priča koja se u kratkom vremenu proširila i izazvala mnoštvo reakcija širom društvenih mreža.

Radi se o potezu jedne lokalne pekare, Gega Prom d.o.o., koja je odlučila uraditi nešto što se mnogima činilo nezamislivim u današnjoj ekonomskoj klimi – vratila je cijene svojih proizvoda na raniji, povoljniji nivo. Takva odluka ne samo da je razveselila mještane, već je poslala i snažnu poruku o tome kako solidarnost i društvena odgovornost mogu biti jednako važni kao i profit.

Kontekst ekonomske situacije

U posljednjih nekoliko godina, posebno nakon globalnih kriza izazvanih pandemijom i geopolitičkim napetostima, cijene osnovnih namirnica doživljavaju stalni rast. Građani svakodnevno osjećaju kako im kupovna moć slabi, dok troškovi života rastu. Najveći udar trpe upravo porodice sa prosječnim i ispodprosječnim primanjima, koje se suočavaju sa pitanjem: kako obezbijediti hranu i osnovne potrepštine, a da se budžet ne raspadne već sredinom mjeseca.

Hljeb, kao jedna od najosnovnijih namirnica, često se navodi kao simbol tog problema. Kada poskupi hljeb, ljudi najjasnije osjete teret inflacije. Upravo zato je potez pekare Gega Prom došao kao pravo iznenađenje i osvježenje – vratiti hljeb i ostale proizvode na cijene koje su postojale ranije znači direktno olakšati život stotinama kupaca.

Detalji odluke

Pekara je jasno istakla nove, odnosno vraćene stare cijene. To su:

• Hljeb (bijeli i crni) – 1 KM

• Somun – 2 KM

• Tepsijaš – 1 KM

• Ruža – 1,50 KM

• Zemička i vekna – po 0,50 KM

• Lisnata peciva – 1 KM

• Kifla – 0,20 KM

• Krofna – 1 KM

• Pecivo s hrenovkom – 0,50 KM

• Francuski hljeb – 1,50 KM

Kada se posmatraju ove cifre, jasno je da su cijene značajno niže od prosjeka na tržištu. Dok se u većim gradovima za isti hljeb plaća i dvostruko više, stanovnici Donje Orahovice sada mogu osjetiti kako izgleda kada neko misli na zajednicu, a ne samo na zaradu.

Društvena reakcija

Odluka pekare nije ostala nezapažena. Naprotiv, u rekordnom vremenu pojavile su se brojne reakcije na društvenim mrežama. Ljudi su počeli dijeliti vijest, komentarisati je i pohvaljivati hrabar i human potez vlasnika.

Najčešći komentari sadržavali su sljedeće poruke:

1. Zahvalnost – građani su izražavali iskrenu zahvalnost jer u vremenu kada svi dižu cijene, ova pekara ide suprotnim putem.

2. Divljenje – mnogi su naglasili da je za ovakvu odluku potrebna hrabrost, jer smanjenje cijena može značiti i manju zaradu.

3. Nada – ljudi su isticali da ovakvi primjeri ulijevaju nadu da i u teškim vremenima postoje oni koji misle na običnog čovjeka.

4. Poziv na imitiranje – pojavljivali su se i apeli da se druge pekare i trgovine ugledaju na ovaj primjer i pokažu sličan stepen solidarnosti.

Posebno je zanimljivo da su neki komentatori naveli kako ovakvi potezi ne samo da pomažu građanima, već dugoročno mogu donijeti i korist samom preduzeću, jer kupci razvijaju lojalnost prema brendu koji ih ne ostavlja na cjedilu u teškim vremenima.

Šira simbolika odluke

Iako se radi o jednoj lokalnoj pekari u malom mjestu, priča nosi mnogo širu poruku. U društvima koja se bore s ekonomskim krizama, svaki čin solidarnosti ima višestruki efekat. On ne samo da olakšava život pojedincima, već i vraća povjerenje u zajednicu i u ideju da nije sve podređeno isključivo profitu.

Na primjer, kada ljudi čuju da je u Donjoj Orahovici moguće kupiti hljeb za 1 KM, oni ne razmišljaju samo o cijeni – oni u tome vide dokaz da se i u današnje vrijeme može poslovati drugačije. To podstiče diskusiju o tome kako se društveno odgovorno poslovanje može kombinovati sa održivošću preduzeća.

Potencijalne posljedice za tržište

Odluka pekare Gega Prom mogla bi da izazove i određene reakcije među konkurencijom. Ako druge pekare u okolini uoče da kupci masovno prelaze kod Gega Proma zbog nižih cijena, možda će i oni razmisliti o sličnom potezu. To bi značilo pozitivan domino efekat, gdje jedan hrabar potez može uticati na šire tržište.

S druge strane, ostaje pitanje kako će se pekara izboriti sa troškovima i da li će ovakav model biti dugoročno održiv. Međutim, čak i ako se pokaže kao privremena mjera, efekat koji je izazvan – u smislu vraćanja nade i povjerenja – već je vrijedan.

Humanost kao marketinška snaga

Zanimljivo je posmatrati i aspekt marketinga. U današnjem svijetu, gdje se veliki iznosi ulažu u reklame, nekada je najbolja reklama jednostavan čin dobrote. Vijest o potezu Gega Proma proširila se brže nego bilo kakva plaćena kampanja, jer ljudi vole dijeliti pozitivne priče.

Drugim riječima, pekara je kroz human potez dobila i snažan brend imidž – postala je sinonim za povoljne cijene i brigu o građanima. To je dugoročna vrijednost koju je teško kupiti novcem.

Priča iz Donje Orahovice jasno pokazuje da i u vremenu kada su ljudi opterećeni brigama, poskupljenjima i neizvjesnošću, uvijek postoji prostor za činove koji vraćaju vjeru u ljudskost. Pekara Gega Prom d.o.o. je svojim potezom poslala nekoliko važnih poruka:

• da je moguće voditi posao i sa osjećajem za zajednicu;

• da solidarnost i humanost nisu samo prazne riječi, već konkretna djela koja se ogledaju u svakodnevnom životu;

• da jedan pozitivan primjer može potaknuti širu diskusiju i možda motivisati druge da učine isto.

U vremenu kada vijesti često donose negativne tonove i brige, ova priča se ističe kao svijetla tačka. Možda hljeb od 1 KM neće promijeniti globalnu ekonomsku situaciju, ali će promijeniti dan, sedmicu ili mjesec mnogim porodicama u Donjoj Orahovici. A to je više nego dovoljan razlog da se ovaj potez pamti i prenosi kao primjer svima drugima.

Zaključna misao: Ponekad su upravo najjednostavniji potezi oni koji najviše znače. Povratak cijena u jednoj pekari podsjetio nas je da se prava snaga zajednice mjeri ne količinom novca, već količinom solidarnosti.