“Ovo sa Halidom polahko prelazi u idolizaciju i širk!” – Sanin Musa o reakcijama nakon smrti Halida Bešlića

Osnivač pokreta „VJERA. NAROD. DRŽAVA.“ i predsjednik Bosanske narodne stranke, prof. Sanin Musa, oglasio se na društvenim mrežama povodom brojnih reakcija građana nakon smrti legendarnog pjevača Halida Bešlića.

Reakcija na talas emocija poslije smrti Halida Bešlića

Nakon smrti legendarnog bosanskohercegovačkog pjevača Halida Bešlića, cijeli region bio je preplavljen tugom, sjećanjima i emotivnim porukama. Hiljade ljudi izrazilo je poštovanje prema umjetniku koji je obilježio generacije, a mediji i društvene mreže danima su bili puni tekstova i objava posvećenih njemu.

U tom moru emocija, oglasio se i profesor Sanin Musa, poznat kao osnivač pokreta „VJERA. NAROD. DRŽAVA.“ i predsjednik Bosanske narodne stranke. Njegova poruka, objavljena na društvenim mrežama, izazvala je burne reakcije i žustru raspravu među građanima. Dok su jedni podržali njegov stav, drugi su smatrali da je izjava preoštra i neprimjerena trenutku tuge.

 Profesorova poruka i porijeklo kontroverze

Sadržaj Musaove objave

Profesor Sanin Musa objavio je dužu poruku na svom Facebook profilu, u kojoj je izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, „pretjeranog veličanja“ Halida Bešlića nakon njegove smrti.

Prema Musinim riječima, način na koji se narod odnosi prema preminulom pjevaču „prevazilazi granice dopuštenog u vjeri“. On smatra da se emocije koje su se pojavile nakon Bešlićeve smrti ne mogu tumačiti samo kao žalost, već da su se kod pojedinaca pretvorile u idolopoklonstvo i pretjerano obožavanje.

U objavi koja je privukla veliku pažnju, Musa je između ostalog napisao:

„Odričem se onoga što ovaj narod radi! Ovo sa Halidom polahko prelazi u idolizaciju i širk! Halid Bešlić za života nije ni u pola ovako bio popularan. Čekamo smrt da pokažemo koliko nam je do nekoga stalo!“

Ovim riječima, profesor je jasno izrazio distancu od ponašanja dijela građana, upozorivši da prekomjerno izražavanje žalosti može biti u suprotnosti s islamskim učenjem. Njegov ton je bio oštar, ali prožet vjerskim argumentima koji su imali cilj da, kako je naveo, podsjeti narod na granice vjere i dostojanstva.

Religijski kontekst i značenje pojmova

U svojoj objavi, Musa je koristio pojmove poput „širk“ i „idolizacija“, koji u islamskoj terminologiji imaju vrlo ozbiljno značenje.

• Širk označava pripisivanje božanskih svojstava nekom drugom osim Bogu, što se smatra najvećim grijehom u islamu.

• Idolizacija, s druge strane, odnosi se na pretjerano veličanje ili obožavanje osobe, što može biti u suprotnosti s islamskim principima umjerenosti.

Profesor je upozorio da se u reakcijama dijela javnosti prepoznaju elementi takvog pretjerivanja – masovna okupljanja, emocionalni ispadi, pa i pjevanje Halidovih pjesama na javnim mjestima – što je, prema njegovom mišljenju, neprikladan način izražavanja tuge u vjerskom smislu.

Kritika društvenih navika

Musa je u objavi takođe ukazao na jedan širi društveni problem. Naglasio je da Bošnjaci, prema njegovom mišljenju, često iskazuju poštovanje prema velikim ljudima tek nakon njihove smrti, dok ih za života ne cijene dovoljno.

On je podsjetio na čestu upotrebu prefiksa „rahmetli“, kojim se, kako kaže, često manipuliše u javnosti – ne iz istinske vjerske namjere, već iz emocionalnog naboja i potrebe da se stvori slika o zajedničkoj tugi.

„Navikli smo da se o ljudima najljepše govori tek kada ih više nema,“ istakao je profesor, dodajući da bi iskreno poštovanje trebalo pokazivati dok su ljudi živi, a ne tek nakon njihove smrti.

Ovim stavom Musa je želio ukazati na potrebu za većom iskrenošću i dosljednošću u društvenim vrijednostima.

Upozorenje na „fitnu i smutnju“

Jedan od najzapaženijih dijelova njegove objave odnosio se na poređenje trenutne situacije sa fitnom – pojmom koji u islamskoj tradiciji označava iskušenje, zabunu ili stanje koje unosi nemir među ljude.

Musa je naveo:

„Tri su me scene za života mogle podsjetiti na Dedžala: njegova pojava i dolazak u Sarajevo, zatim dolazak tiktokera koji je nedavno bio u Sarajevu, a sada i ovo sa Halidom. Ovo je najveće, i van granica BiH.“

Ova izjava posebno je privukla pažnju javnosti jer je povezao savremene društvene pojave s religijskim metaforama, upozoravajući da se, po njegovom mišljenju, kod dijela građana razvija euforija i emocionalna krajnost koja „nema nikakve veze s vjerom“.

Musa je naglasio da se vjera temelji na smirenosti, saburu i dovi, a ne na masovnim izražavanjima emocija koja prelaze u euforiju.

Poziv na vjeru, skromnost i razmišljanje

U završnom dijelu svoje objave, profesor Musa se osvrnuo na ono što smatra ispravnim odnosom prema smrti i sjećanju.
Naglasio je da Halidu Bešliću sada ne mogu pomoći ni njegove pjesme, ni popularnost, ni javna okupljanja, već samo dobra djela i iskrene dove koje vjernici upućuju.

„Halidu sada njegove pjesme kod Allaha neće biti od koristi. Koristit će mu samo ono što je za života od hajra iskreno radi Allaha uradio,“ napisao je Musa, pozivajući ljude da se umjesto pjesme i slavlja posvete molitvi.

Dodao je i da svako treba da se okrene ličnom preispitivanju, jer je smrt podsjetnik na prolaznost života i na potrebu da se čini dobro.

U jednoj od završnih rečenica, Musa je poručio:

„Allah da mu oprosti i smiluje mu se! A, narode… vi pamet u glavu, vjeru u srce i u djelo. Dok još nije kasno!“

Njegova poruka bila je poziv na duhovno buđenje i povratak jednostavnosti, a ne, kako je istakao, na slijepo obožavanje bilo kojeg pojedinca, ma koliko on bio voljen.

Odjeci u javnosti i reakcije građana

Objava profesora Muse naišla je na burne reakcije na društvenim mrežama.

• Jedan dio javnosti stao je u njegovu odbranu, navodeći da je Musa samo iznio vjerski princip i pokušao ukazati na opasnost od pretjerivanja.

• Drugi dio građana oštro ga je kritikovao, smatrajući da njegove riječi dolaze u pogrešnom trenutku i da narodu treba razumjeti emocije, a ne osuđivati ih.

Neki komentatori su naveli da se radi o „vremenu tuge, a ne o trenutku za vjerske polemike“, dok su drugi isticali da je Musa „imao hrabrosti da kaže ono o čemu mnogi šute“.

Ova polemika otvorila je širu raspravu o granici između vjerskog poštovanja i društvene emocije, kao i o načinu na koji javnost doživljava smrt javnih ličnosti.

 Poruka između vjere i emocije

Slučaj profesora Sanina Muse pokazao je koliko je tanko tlo između vjerskog upozorenja i društvenog nerazumijevanja. Njegova poruka, iako oštra, proizašla je iz potrebe da se podsjeti na granice vjere i smisao skromnosti, ali je kod mnogih izazvala nelagodu jer se pojavila u trenutku kada su emocije bile najintenzivnije.

S jedne strane, njegovo upozorenje ima korijen u religijskom učenju koje traži umjerenost, dok s druge strane, ljudska potreba da se izrazi tuga i poštovanje prema voljenom umjetniku ne može lako staviti u kalup doktrine.

Halid Bešlić je bio više od pjevača — bio je simbol jedne kulture, naroda i emocije. Stoga, za mnoge, izraz tuge nije bio idolizacija, već iskrena zahvalnost za sve što je dao kroz pjesmu i život.

Profesor Musa je, međutim, podsjetio da i u trenucima tuge ne smijemo zaboraviti granice vjere i moralnog dostojanstva. Njegova poruka, iako kontroverzna, ostavila je prostor za promišljanje o tome kako kao društvo reagujemo na gubitak, koliko poštujemo svoje velikane za života i da li znamo pronaći balans između emocije i duhovnosti.

Na kraju, možda je i Musa, kroz svoje riječi, želio reći samo jedno:

„Smrt je podsjetnik – ne samo na kraj, već i na priliku da se vratimo sebi, vjeri i onome što je zaista važno.“