Srbija se posljednjih godina susreće s nedostatkom radne snage u određenim zanimanjima u ugostiteljstvu, nastavi, prometu i drugim djelatnostima, što rezultira stalnim priljevom brojnih oglasa za posao.
Nacionalna služba za zapošljavanje je tijekom cijele 2023. godine bilježila povećanu potražnju poslodavaca u našoj zemlji za programerima, strojarskim radnicima, elektrotehničarima, građevinarima, medicinarima i ekonomistima.
U području visokokvalificiranih zanimanja bila je izražena potražnja za diplomiranim ekonomistima, pravnicima, informatičkim inženjerima, inženjerima elektrotehnike, strojarstva, liječnicima specijalistima, farmaceutima, financijama i računovođama.
Prodavači, krojači, vozači, kuriri, skladištari, konobari, kuhari, njegovateljice, gerontodomaćice, zavarivači, stolari i bravari bili su vrlo traženi za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom.
Prema NSZ-u, jasan je obrazac povećane potražnje u uslužnim djelatnostima, proizvodnji, ugostiteljstvu, prometu, trgovini i građevinarstvu kada su u pitanju profili niže stručne spreme.
IT industrija i dalje nudi najbolje plaćene poslove, a najčešće su plaće od 230.000 do 350.000 dinara. Ovisno o radnom iskustvu i položaju, ovi iznosi često su znatno premašeni.
U Srbiji računovođe s višom stručnom spremom mogu zaraditi mjesečnu plaću u rasponu od 130.000 do 175.000 dinara, dok su liječnici relativno niže plaće s primanjima do 147.000 dinara.
Pregledom oglasa za posao u kojima se traži umjerena stručna sprema, postaje vidljivo da trgovci obično zarađuju oko 60.000 dinara, dok pomoćni kuhari mogu očekivati plaće od 70.000 do 100.000 dinara. Nadalje, pojedinci zaposleni na poslovima montažera aluminijske i PVC stolarije mogu zaraditi i do 150.000 dinara.
Među niskokvalificiranim zanimanjima trenutačno su vrlo traženi konobari i barmeni, o čemu svjedoči i obilje oglasa za posao. U okviru ove delatnosti pojedinci mogu da očekuju neto platu od 57.000 dinara ili više, a dnevnica u proseku iznosi oko 2.500 dinara. Dodatno, poslodavci aktivno traže blagajnike i prodavače, koji nude fiksnu platu od 60.000 do 70.000 dinara.
No, prema Infostudovom istraživanju, manjak je posebno izražen u obrtničkim i niskokvalificiranim poslovima, a poslodavci su s najvećim izazovima pri popunjavanju radnih mjesta poput mesara, mehaničara, frizera, pekara, metalotokara, stolara i vodoinstalatera.
Razlog tome je, po njihovom objašnjenju, nezainteresiranost učenika za strukovne škole koje bi ih usmjeravale prema tim zanimanjima, unatoč mogućnosti veće plaće u odnosu na poslove za koje je potrebna visoka stručna sprema.
Dokazi su jasni jer razna zanimanja, poput automehaničara, zavarivača, burek majstora i profesionalnih vozača, mogu zaraditi pozamašne prihode od 180.000 dinara do čak 300.000 dinara.
S druge strane, diplomirani ekonomisti uglavnom primaju plate od 70.000 do 150.000 dinara, dok liječnici specijalisti mogu zarađivati i do 147.000 dinara.
Predstavnik Unije pekara Srbije Zoran Pralica potvrđuje da postoji više razloga zašto se naša zemlja suočava sa nedostatkom kadra u ovoj oblasti.
Plate pekara u našoj branši kreću se od 80.000 do 180.000 dinara. Tijekom ljetne sezone suočavamo se s nedostatkom radnika jer se mnogi od njih zbog bolje plaće odlučuju za rad u Crnoj Gori ili Hrvatskoj. Osim toga, nizak upis učenika u stručne pekarske škole predstavlja značajne izazove. Neke su škole već počele zatvarati ili spajati razrede pekarstva i mesarstva. Nadalje, nedostatak potrebne opreme u mnogim školama otežava praktičnu obuku učenika. Kao udruga razmišljali smo o sponzoriranju i doniranju opreme školama kako bismo podržali njihove obrazovne potrebe, navodi Pralica.
Pekari mogu zaraditi i do 200.000 dinara.
Prema riječima našeg sugovornika, visinu plaće ne određuje samo razina vještine pekara, već i asortiman pekarskih proizvoda koje proizvode.
Prema njegovoj izjavi, burek majstori dobivaju najveću plaću zbog zahtjevnosti svog ručnog rada koji zahtijeva veliku pažnju i trud da se ne pogriješe; pa pojedini radnici zarađuju i preko 200.000 dinara mjesečno.
Prema njegovim riječima, Unija pekara istraživala je mogućnost osnivanja pekarske akademije na kojoj bi iskusni majstori pružali obuku i praktičnu pripremu za ambiciozne pojedince koji ulaze u to zanimanje.
Sugovornik smatra da je koncept još uvijek u fazi ideje, a logistika kompenzacije viših magistara za njihovo usavršavanje i predavanja ostaje neizvjesna. Jedno od potencijalnih rješenja moglo bi uključivati primanje osoba s osnovnim obrazovanjem, posebno onih koji su završili osnovna škola.
Posjetom web stranicama Infostuda postaje jasno da u Sloveniji postoji značajan broj radnih mjesta. Ova radna mjesta nude primamljive plaće, radnici u proizvodnji zarađuju preko 130.000 dinara, električari oko 140.000 dinara, a dizajneri imaju izdašne naknade od preko 200.000 dinara.
Važno je napomenuti da se Protokol o neograničenom pristupu tržištu rada između Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije uskoro treba implementirati. Ovaj protokol lokalna stručna zajednica vidi kao potencijalni lijek za rješavanje problema nedostatka radnika u našoj zemlji, a istovremeno stvara prilike za zapošljavanje naših građana u okviru Open Balkans.
Kako bi nadoknadile manjak radnika, naše su tvrtke prošle godine angažirale 52.184 strana radnika koji su dobili radne dozvole.
Na temelju podataka NSZ-a, Narodna Republika Kina, Turska, Ruska Federacija, Indija i Ukrajina doprinijele su najvećem broju stranih radnika u 2021.
U 2022. godini zemlje s najvećom zastupljenošću među radnicima bile su Kina, Turska, Rusija, Indija, Kuba, Makedonija i Ukrajina. Sljedeće, 2023. godine, najveći broj dozvola dobili su pojedinci iz Kine, Turske, Ruske Federacije, Indije, Kube, Nepala i Šri Lanke.
Prethodnih godina građevinarstvo je zapošljavalo značajan broj stranih radnika. Uključene su različite vrste građevinskih radnika, uključujući zidare, armirače, pomoćne građevinske radnike i žbukare.
Nadalje, značajan broj dozvola dodijeljen je IT stručnjacima i stručnjacima iz različitih područja unutar IT industrije.
Prema odgovoru NSZ-a, stranci se zapošljavaju kao pomoćni radnici u različitim sektorima gospodarstva, uz uslužne poslove u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.
