U Srbiji kao i u mnogim drugim državama postoje određena deficitarna zanimanja a uglavnom je riječ o zanatima. Tako na primjer ako želite da renovirate svoj stan vrlo je vjerovatno da ćete morati da se upišete na listu čekanja ako želite dobrog i iskusnog majstora. Obično su se ovi radovi izvodili početkom proljeća u aprilu i maju ali je ove godine zbog pandemije drugačija situacija i tržište se suočava sa nedostatkom zanatlija.

 

Za razliku od mnogih profesija u kojima su ljudi zbog krize koja je nastala zbog pandemije, izgubili posao ili strahuju da će ga tek izgubiti zanatlije ne znaju gdje će prije od posla. Ipak, prema riječima stručnjaka interes za prekvalifikacije uopšte ne postoji, a već godinama unazad vrlo mao mladih se odlučuje da upiše neki zanat poput zidara, tesara , vodoinstalatera, električara ili keramičara.

S druge strane oni koji su dobri u ovom poslu odlaze na rad u inostrantvo jer su tamo puno bolje plaćeni. Nedostataka ili manjak kvalitetnih majstora je doveo do toga da su dnevnice znatno porasle ali i uz to je jako teško naći dobrog majstora koji ima slobodan termin. Mnogi od poslodavaca trebaju pronaći način da majstorima povećaju dnevnicu da bi ih zadržali, jer će mnogi od njih početi da rade sami za sebe ili će otići u inostranstvo.

Oni koji se odluče da rade sami za sebe mogu zaraditi i oko dvije hiljade eura dok je njihova zarada u inostranstvu oko tri hiljade eura.  Da bi se stvorio dobar majstor potrebne su godine rada i iskustva a tu je problem i starosna struktura  jer su ti pravi majstori sada već stariji od 55 godina. Ovaj je problem prisutan u cijelom svijetu jer se ljudi ne školuju za zanatlije nego se sada stvara hiperprodukcija kadrova za IT ili menadžment koji rade za stolom. I Njemačka najviše traži radnike ovih profila ali će prema najnovijim planovima u Njemačku moći ući najviše 25 hiljada radnika u periodu do 2023. godine.

 

Ads