Od subote, 28. oktobra uveče, do nedelje, 29. oktobra, počinje zimsko računanje vremena, pomeranjem satova za jedan sat unazad. To omogućava više jutarnjeg svjetla i ranije zalaske sunca u jesen i zimu. Uvođenje ljetnog računanja vremena 1980. godine pokrenulo je debatu o njegovom značaju. Promjena vremena ionako ne štedi energiju. Njemačka savezna agencija za okoliš izvještava da se struja može uštedjeti u večernjim satima tokom ljeta, dok se više grijanja koristi ujutro, posebno u hladnijim mjesecima marta, aprila i oktobra. Kao rezultat toga, potrošnja energije se zapravo povećava. Osim gore navedenih pritužbi koje može uzrokovati rano buđenje, može patiti i produktivnost.
Da biste to spriječili, važno je večeras rano ići u krevet, izbjegavati ispijanje kafe ili čaja nakon 18 sati i ići rano kako biste se mogli ranije probuditi. Dr Ljiljana Velkov, profesor anatomije i fiziologije, kaže za Blic da su mnogi nezadovoljni promenom vremena i podešavanjem časovnika. Međutim, važno je održavati dosljedan raspored ranoga odlaska na spavanje kako biste omogućili vašem tijelu da se prilagodi promjenama. Satovi se vikendom pomjeraju unaprijed iz raznih razloga, uključujući smještaj. S obzirom na to da je sutra radni dan, najbolje je da večeras krenete s posla kako biste bili sigurni da ste na vrijeme. Unatoč prvobitnoj nevoljnosti, promjena vremena je bila neizbježna i nakon nekoliko dana prilagođavanja postala je rutina.
Za mnoge ljude prilagođavanje vremenskim promjenama može biti glomazan i dugotrajan proces. Da biste olakšali tranziciju, preporučuje se da pijete kafu, ostanete hidrirani, doručkujete na vrijeme, jedete voće i povrće, budete fizički aktivni tokom dana i uspostavite dosljedan raspored spavanja. dr. Vrijeme koje je potrebno tijelu da se prilagodi ovoj promjeni varira od osobe do osobe, napomenuo je Wilkov. Iako će nekim ljudima možda trebati dodatno vrijeme da se prilagode, većina ljudi će se prilagoditi u roku od nekoliko dana. Iako je nezgodno, potrebno je pomerati sat unapred ili unazad. Slobodan Bubnjević, naučni novinar i fizičar sa Instituta za fiziku u Beogradu, tvrdi da je ova promena napravljena kako bi se povećala količina sunčeve svetlosti u našem svakodnevnom životu. U Srbiji pristalice letnjeg računanja vremena tvrde da će prelazak na letnje računanje vremena poslednjeg vikenda marta dovesti do toga da deca rođena u proleće i leto postanu zavisna od sunčeve svetlosti zbog vitamina D.
