Poznata izvođačica Snežana Đurišić i dalje se bavi umjetničkim poslom. Osim pjevanja, pojavljuje se i kao žiri u brojnim glazbenim TV emisijama. S toliko iskustva i vremena provedenog u Srbiji, moglo bi se osjetiti da je jako vezana za zemlju, ali to nije istina!
Snežana je odlučila da je vrijeme da odustane od srpskog državljanstva. Iznenađenje, iznenađenje, pogodite koje je nacionalnosti sada! Snežana Đurišić jedva čeka da se završi snimanje “Zvezde Granda” kako bi mogla da napusti Srbiju.
Za tu državu nije joj ostalo ništa, čak ni državljanstvo kojeg se odrekla prije nekoliko godina. Budući da joj kćerka živi i radi u SAD-u, Snežana je uspjela dobiti američko državljanstvo.
Početkom ljeta spakirala se i krenula put svog novog doma u Ameriku. Folk pjevačica Snežana Đurišić rođena je 6. lipnja 1959. godine u Kragujevcu u Srbiji. Ušla je u glazbenu industriju tijekom svojih tinejdžerskih godina iu kratkom vremenu bila je priznata za svoju izvanrednu modulaciju glasa.
Snežana je poznata po brojnim hitovima i značajnim uspjesima na estradi i izvornoj muzici. Njen repertoar obuhvata tradicionalne narodne pesme i savremene narodne numere. Također je sudjelovala u raznim glazbenim takmičenjima i programima i, konkretno, bila članica čuvenog šoua „Zvezde Granda“, što joj je donijelo veliku popularnost.
Klasičan recept za topli doručak koji je savršen za hladno jutro. Kačamak je tradicionalno jelo iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije i Turske. Posvuda se priprema slično jelo: poznato je pod nazivima palenta ili kukuruzna kaša. Riječ kačamak je turskog porijekla, dolazi od riječi kačamak, što znači kaša.
S druge strane, riječ “palenta” je latinskog porijekla, gdje se “palenta” odnosila na bilo koje oljušteno i zgnječeno zrno. Postoji mišljenje da su kačamak i palenta jedno te isto jelo, iako mnogi tvrde da su zapravo dva odvojena jela. Rekli su da je razlika u tome što se palenta pravila od kukuruznog griza ili žutog kukuruznog brašna, a kačamak od bijelog kukuruznog brašna.
I dok većina smatra da je kačamak izum našeg naroda, znanost nam govori nešto drugo, i doista, korijeni ovog jela su iz sjeverne Italije. Tamo se pripremalo tradicionalno sa sela. Kačamak bi se tada davao umjesto kruha u vrijeme posta u istočnoj Srbiji. Imućniji seljaci neposnih dana uživali su u svojim kolačima u loncu utopljenim u otopljenom maslacu ili masti, nekoliko puta aromatiziranim začinom od ribanog sira.
