Iako potres nije bio jak i nije rezultirao značajnijim razaranjima, mnogi pojedinci špekuliraju o mogućnosti intenzivnijih seizmičkih događaja u bliskoj budućnosti. Ova zabrinutost proizlazi iz činjenice da je ovo drugi potres ove godine s magnitudom većom od 3 stupnja po Richteru.

Naše sugrađane poprilično je iznenadila pojava prilično nesvakidašnjeg događaja na području Srbije – u Lazarevcu je danas zabilježen jači zemljotres jačine 3,6 stepeni Rihterove skale.

Osim toga, zemljotres su pretrpeli gradovi Smederevo, Ralja, Mladenovac, Smederovska Palanka, Veliki Orašje, Topola, Aranđelovac, Pančevo, Deliblat, Kovino, Požarevac, Kostoljev, Stepojevac i Obrenovac.

Iako potres nije bio dovoljno snažan da izazove značajna razaranja, njegova umjerena snaga potaknula je nagađanja o mogućnosti intenzivnije seizmičke aktivnosti u bliskoj budućnosti. Ovo je posebno vrijedno pažnje s obzirom na to da je ovo drugi potres magnitude veće od 3 stupnja po Richteru ove godine.

Dokazi sugeriraju da postoji blagi porast seizmičke aktivnosti u cijeloj središnjoj Srbiji, kao što pokazuju nedavni potres u Kragujevcu i ovaj koji se dogodio danas. Značajno je da smo u jednoj godini doživjeli dva potresa s magnitudom većom od 3,5, što je pojava koja nije zabilježena nekoliko godina. Samim tim, može se zaključiti da se seizmička aktivnost postepeno povećava, što je u razgovoru za „Blic“ potvrdila i seizmolog Slavica Radovanović.

Postoji mogućnost blažih naknadnih potresa, što bi bilo korisno jer bi pomoglo u raspršivanju energije do sljedećeg ciklusa, što bi potencijalno moglo dovesti do potresa magnitude 5. Međutim, ovi naknadni potresi nisu katastrofalni. Srećom, potresi u ovoj regiji obično se događaju na značajnim dubinama, što smanjuje njihov utjecaj na površinu. Ipak, ne može se poreći da je ovaj prostor postao aktivan, da se proteže od Kosmaja do Zapadne Morave, pa sve do Kruševca.

Unatoč tome, Slavica je izdao priopćenje upozorenja u kojem je ukazao na mogućnost snažnijih potresa u Srbiji, pri čemu je naglasio da razmjeri tog rizika ovise o postupcima susjednih zemalja.

Prema njezinim riječima, budući ishod ovisi o razvoju događaja u južnoj regiji, konkretno Grčkoj, što potencijalno može dovesti do daljnjeg napretka u središnjoj Srbiji. Alternativno, postoji mogućnost aktiviranja određenih žarišnih točaka u Rumunjskoj, kao iu istočnim ili zapadnim područjima.

Ads