Bilo kakve krize koje potresu svijet imaju uticaja na šire apekte života velikog dijela populacije. Prošla godina je donijela nezapamćenu prijetnju za cijelu planetu, sve države svijeta se još uvijek pokušavaju boriti sa posljedicama pandemije koje su zahvatile ne samo zdravstvene sektore svih zemalja, nego su usporile, a u određenom trenutku i zakočile bilo kakav ekonomski rast. Tokom lokdauna mnogi biznisi su prestali sa radom, dolazilo je do otpuštanja radnika iz raznih razloga, ali primaran je bio nemogućnost postizanja zarade u određenim poljima i samim tim nemogućnosti plaćanja radnika. Koliko je to pošteno ili ne vrijeme će pokazati, ali činjenica je da su sa povećanjem broja nezaposlenih pogođene i najrazvijenije države svijeta.

Ono na šta će ova kriza također uticati jesu i ekonomske migracije, do skora su ekonomske migracije bile poželjne u mnogim državama jer su se mnoge suočavale i sa prirodnom depopulacijom, ali i ova pandemija nastavlja smanjenje populacije svih država, ali uporedo sa tim povećava i postotak ljudi koji ostaju bez zaposlenja. Svi ti ljudi postaju višak radne snage.

Samo ako uzmemo u obzir posljedice krize uzrokovane pandemijom u Austriji i Njemačkoj, možemo vidjeti koliko će se smanjti potreba za radnom snagom iz balkanskih država. Trenutno je prema procjenama Njemačku zahvatila recesija koja je nezapamćena od kraja durgog svjetskog rata. Trenutno je stopa nezaposlenosti u Njemačkoj porasla sa 0,7 posto na 5,8%, a samo tržište rada je osakaćeno zabranama kontakata. Dok Austrija ima rast broja nezaposlenih čak u većem postotku, ako posmatramo relativni broj nezaposlenih po broju stanovnika. U austiji je broj nezaposlenih porastao za 58% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u Njemačkoj  procenat nezaposlenih porastao za 19% (u odnosu na broj stanovnika).

Ads