A sada nešto što je doista međunarodna priča, slučaj brakova u krvnom srodstvu, sklopljenih u Pakistanu. Upravo je barunica Shirla Flater iz britanskog Doma lordova 2017. kategorizirala takve brakove, posebno zajednice brata i sestre, kao ozbiljne zdravstvene probleme novorođenčadi u Pakistanu. Naglasila je oštru činjenicu da je 60% brakova u Pakistanu sklopljeno u krvnom srodstvu, što zemlju opterećuje tako golemim brojem djece s poremećajima u razvoju.
Samo u Pakistanu ima 29 milijuna ljudi s različitim poremećajima u razvoju, što Flater pripisuje društvenoj praksi sklapanja brakova s rođacima. Suočen s ovim alarmantnim brojkama, britanski Dom lordova preporučio je da se DNK testovi učine obaveznim za parove koji se žele vjenčati kako bi dokazali da nisu u bliskom srodstvu.
Lady Flather, pakistanskog podrijetla koja je prije bila povezana s Konzervativnom strankom, rekla je da su ti brakovi najčešći u pakistanskom Kašmiru koji je pod upravom Pakistana. Kazala je da je zabrinuta za zdravlje djece rođene u takvim sredinama činjenica da vrlo često obitelji poput te, koje imaju više djece, imaju jedno dijete s invaliditetom.
Flater, koji je rođen u Lahoreu u Pakistanu dok je to još bila Indija, smatra da je nepravedno da se bilo koja mladost stavlja u nepovoljan položaj jer su se društvene prakse iz drevnog svijeta provodile čak i kada su znanstvena saznanja o DNK bila dostupna.
Ona tvrdi da bi bilo koja pojedinačna vrsta zakona barem imala učinak sprječavanja da se djeca rađaju deformirana; u Velikoj Britaniji brak između bliskih rođaka je zabranjen, no unutar pakistanske, arapske i afričke zajednice to se nastavlja.
Brojke pokazuju da, iako Pakistanci čine samo tri posto novorođenčadi u Britaniji, oni mogu činiti čak 30 posto djece rođene s invaliditetom – činjenica koja je iznenadila i izazvala reakciju javnosti. Barunica Flater pokrenula je i pitanje šerijatskog prava, koje ženi čini gotovo nemogućim razvod braka, dok je muškarcu to najjednostavnije. Žene su često zarobljene u braku bez mogućnosti formalnog razvoda prema svojoj vjeri, iako ona može dobiti britanski razvod.
Zatim je iznijela šokantne informacije o tome što se događa u pakistanskim zajednicama u kojima se inzistira na vjenčanju braće i sestara radi očuvanja “čistoće krvi”. Stoga, ako žena ne pokaže nikakve znakove tjelesne nevinosti nakon prve bračne noći, tada će imati ožiljak za cijeli život. Ove su žene u velikoj nevolji jer sada ne može otići u Pakistan ili zadržati svoju djecu jer ih njihovi muževi legalno mogu primiti natrag.
Svaki brak mora se automatski registrirati u Britaniji, izjavila je barunica Flather, kako bi se zaštitila prava ovih britanskih žena, koja se obično pozivaju na barbarska i zastarjela pravila zajednice. Neke žene koje žive u Pakistanu također su to počele dijeliti putem društvenih mreža, pričajući kako su u svom domu svjedočile rođenju djece s anomalijama i zbog toga su cijeli život držane zaključane od javnosti.
Jedna je žena ispričala da su svaki put kad je srela gotovo sve parove u Pakistanu imali bliske obiteljske veze, međutim, prema ovdje, (dogovoreni) brak je nešto sasvim uobičajeno.
Ovo je ukorijenjena tradicija, izazov iako su međunarodne organizacije godinama pokušavale senzibilizirati i pomoći djeci pogođenoj ovim zdravstvenim problemima ‘Istina, gotovo svi Pakistanci koje sam upoznao u braku su s bliskim rođakom, pa je to ono što smatraj normalnim’
