Amandman kojim bi se uposlenicima državnih institucija isplatilo 1.800 KM jednokratne pomoći je usvojen na Komisiji za finansije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te je postao dio prijedloga za budžet BiH za 2025. godinu.
Bosanskohercegovačka javnost posljednjih dana svjedoči burnim raspravama u vezi sa budžetom državnih institucija za 2025. godinu, a u središtu pažnje našao se amandman o isplati jednokratne pomoći zaposlenima u državnim organima. Prema informacijama iz parlamentarnih izvora, Komisija za finansije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila je prijedlog kojim bi uposlenici državnih institucija dobili 1.800 KM u vidu finansijske pomoći. Ovaj amandman sada je postao sastavni dio prijedloga budžeta za narednu godinu.
Odluka je izazvala niz reakcija u političkim i stručnim krugovima, jer uključuje i preraspodjelu postojećih budžetskih sredstava, što implicira smanjenje finansiranja određenih institucija. Dok jedni ovu mjeru vide kao nužnu socijalnu podršku zaposlenima u vremenu ekonomske neizvjesnosti, drugi upozoravaju da bi mogla dovesti do smanjenja efikasnosti pojedinih državnih agencija i službi.
Usvajanje amandmana i njegovi osnovni elementi
Prema informacijama portala Klix.ba, Komisija za finansije je razmatrala niz prijedloga tokom sjednice, ali je ključni bio upravo onaj koji predviđa isplatu jednokratne pomoći u iznosu od 1.800 KM. Ova odluka odnosi se na zaposlenike svih državnih institucija BiH, čime bi, ukoliko bude potvrđena i u kasnijim fazama parlamentarne procedure, bila obuhvaćena velika grupa uposlenika na državnom nivou.
Iznos potreban za realizaciju ovog amandmana procijenjen je na 46,6 miliona KM. Ova sredstva bi se, prema predloženom planu, obezbijedila umanjenjem određenih budžetskih stavki, i to:
-
Smanjenjem finansiranja Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA);
-
Smanjenjem direktnih transfera s Jedinstvenog računa trezora;
-
Redukcijom sredstava namijenjenih za bruto plate i naknade.
Na taj način, sredstva bi bila „preusmjerena“ u fond iz kojeg će se finansirati isplata jednokratne pomoći. Ova odluka pokazuje da se ne radi o dodatnom zaduženju države, već o unutrašnjoj preraspodjeli postojećih budžetskih resursa.
Politička pozadina i prethodni prijedlozi
Ovaj prijedlog nije jedini pokušaj da se državnim službenicima obezbijedi dodatna finansijska podrška. Ranije je i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uputio svoj amandman, kojim je bila predviđena isplata od 1.000 KM zaposlenima. Međutim, ključna razlika između dva prijedloga nije bila samo u iznosu, nego i u načinu na koji bi sredstva bila obezbijeđena.
Prema prijedlogu SNSD-a, novac za isplatu bio bi preusmjeren sa budžetskih stavki koje se odnose na finansiranje sedam institucija kulture, kao i povećanja budžeta za Ministarstvo odbrane BiH. Ovakav pristup izazvao je oštre reakcije među zastupnicima koji su upozorili da bi ukidanje finansiranja kulturnih institucija imalo negativne posljedice na kulturni sektor i očuvanje nacionalne baštine.
Na sjednici Komisije, amandman SNSD-a i Srpskog kluba nije dobio podršku većine članova. Zastupnici su jednoglasno odlučili odbijenjem tog prijedloga očuvati sredstva namijenjena institucijama kulture i Javnom servisu BHRT, te ne povećavati izdvajanja za Ministarstvo odbrane.
Ova odluka pokazuje kako su poslanici nastojali pronaći ravnotežu između socijalne potrebe zaposlenih i očuvanja finansijske stabilnosti ključnih javnih institucija.
Ko je odlučivao?
Komisija za finansije Predstavničkog doma PS BiH sastoji se od devet članova:
Mia Karamehić-Abazović, Aida Baručija, Mira Pekić, Šemsudin Dedić, Rejhana Dervišević, Predrag Kožul, Nermin Mandra, Ljubica Miljanović i Miroslav Vujičić.
Oni su tokom zasjedanja raspravljali o više budžetskih amandmana, ali je upravo prijedlog o isplati jednokratne pomoći izazvao najveću pažnju. Tokom diskusije su, prema informacijama iz medija, izneseni brojni argumenti u prilog tome da su državni službenici u posljednje vrijeme izloženi povećanim troškovima života, te da je neophodno osigurati makar jednokratnu podršku koja bi im olakšala svakodnevne finansijske izazove.
Dalja procedura – šta slijedi?
Usvajanjem amandmana na Komisiji za finansije, prijedlog o isplati pomoći postao je sastavni dio budžetskog prijedloga za 2025. godinu. Međutim, to ne znači da je odluka konačna. Parlamentarna procedura u Bosni i Hercegovini predviđa više koraka prije nego što budžet stupi na snagu.
Trenutno stanje izgleda ovako:
-
Prijedlog budžeta je već usvojen u prvom čitanju u Predstavničkom domu.
-
Slijedi drugo čitanje, u kojem će biti razmatrani usvojeni amandmani, uključujući i ovaj o jednokratnoj pomoći.
-
Nakon toga, prijedlog ide na razmatranje i usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
-
Tek nakon potvrde u oba doma, budžet se smatra konačno usvojenim i stupa na snagu.
Drugim riječima, iako je Komisija podržala prijedlog, konačna odluka još uvijek zavisi od glasanja u oba doma državnog parlamenta.
Ekonomski kontekst i razlozi za donošenje odluke
U posljednjih nekoliko godina, inflacija i rast cijena osnovnih životnih namirnica značajno su uticali na životni standard građana BiH. Iako su plate u javnom sektoru nominalno stabilne, realna kupovna moć zaposlenih u državnim institucijama opala je. Upravo zato, predlagači amandmana su naglasili da se radi o privremenoj mjeri pomoći, a ne o trajnom povećanju plata.
1.800 KM predstavljaju iznos koji bi mogao pomoći zaposlenima da lakše premoste period povećanih troškova — bilo da se radi o grijanju, školovanju djece, kreditnim obavezama ili drugim životnim izdacima. Ova pomoć, prema obrazloženju predlagača, nije privilegija, već pokušaj da se očuva socijalna stabilnost u javnom sektoru.
S druge strane, kritičari upozoravaju da se preraspodjelom sredstava mogu ugroziti funkcije određenih agencija poput IDDEEA-e, čija sredstva se smanjuju. Ova agencija ima važnu ulogu u izdavanju identifikacionih dokumenata, vođenju registara i razmjeni podataka, pa svako umanjenje njenih budžetskih sredstava može izazvati operativne poteškoće u njenom radu.
Reakcije i stavovi
Iako su reakcije na odluku Komisije bile raznolike, većina političkih aktera iznijela je stav da je potrebno pronaći balans između podrške zaposlenima i odgovornog upravljanja javnim finansijama.
-
Zastupnici iz stranaka „Trojke“ (SDP, NiP, Naša stranka) uglavnom su podržali ideju pomoći zaposlenima, naglašavajući da to predstavlja čin socijalne solidarnosti u periodu ekonomske neizvjesnosti.
-
Predstavnici SNSD-a i Srpskog kluba su, iako su i sami predlagali sličan amandman, kritikovali način na koji su sredstva preraspodijeljena, tvrdeći da su institucije kulture neopravdano privilegovane u odnosu na Ministarstvo odbrane.
-
Nezavisni posmatrači i ekonomski stručnjaci su pak upozorili da je ovakav potez kratkoročno rješenje i da bi se vlada u budućnosti trebala fokusirati na sistemsku reformu plata u javnom sektoru umjesto na jednokratne isplate.
Finansijska izvodljivost i očekivanja
Ako budžet bude usvojen u predloženom obliku, isplata bi mogla biti izvršena već u prvoj polovini 2025. godine, nakon što Ministarstvo finansija BiH izvrši potrebne tehničke pripreme. U pitanju je jednokratna pomoć, što znači da neće biti uključena u osnovicu za obračun plata, niti će imati uticaja na buduće naknade.
Procjene pokazuju da će oko 25.000 zaposlenih u državnim institucijama imati pravo na isplatu ove pomoći, što čini značajan broj javnih službenika, policijskih službenika, administrativnih radnika i drugih državnih uposlenika.
Usvajanje amandmana o isplati 1.800 KM jednokratne pomoći zaposlenima u državnim institucijama BiH predstavlja važan signal da država nastoji odgovoriti na socioekonomske izazove koji pogađaju njene službenike. Iako se radi o privremenoj mjeri, ona ima snažnu simboličku vrijednost — pokazuje da vlasti prepoznaju rastuće troškove života i žele ublažiti njihov uticaj na javni sektor.
Međutim, iza odluke stoje i brojni izazovi: smanjenje sredstava pojedinim institucijama, rizik od narušavanja efikasnosti državnih agencija i potreba za balansiranjem budžeta. Konačna sudbina amandmana zavisiće od glasanja u drugom čitanju i potvrde u Domu naroda, što će ujedno biti i test političke volje za sprovođenje ove mjere.
U konačnici, ova odluka otvara širu diskusiju o održivosti javnih finansija i potrebi da se u BiH uspostavi dugoročna strategija nagrađivanja i motivisanja državnih službenika, umjesto da se ad hoc donose jednokratne odluke. Bez obzira na ishod, činjenica da je Komisija jednoglasno prepoznala potrebu za finansijskom podrškom zaposlenima pokazuje da postoji barem minimum konsenzusa oko toga da ljudi koji rade u državnim institucijama zaslužuju bolji standard i veću sigurnost u vremenu neizvjesnosti.
