Gost emisije Crvena olovka bio je prof. dr. Enver Kazaz, koji je govorio o suđenju predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, i potencijalnim političkim i institucionalnim posljedicama odluke suda.
U javnosti se često čuje tvrdnja da ovo nije suđenje samo Dodiku, već i Republici Srpskoj i njenim institucijama. Pristalice ovog stava naglašavaju da se Dodiku sudi za radnju koju je preduzeo kao predsjednik Republike Srpske, a ne kao privatno lice, te da je bio dužan da postupi u skladu sa Ustavom RS-a. Kazaz, međutim, smatra da su ovakve tvrdnje propaganda.
Razrada
Propagandne tvrdnje i pravna dilema
Kazaz ističe da se postavlja ključno pravno pitanje – ako Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) donese odluku koja nije u skladu s Ustavom BiH, da li je Dodik obavezan da je potpiše? Ako to učini, onda on sam direktno krši Dejtonski mirovni sporazum i doprinosi urušavanju ustavnog poretka.
- „Dodik je radio posao koji je morao da radi po nalogu NSRS, ali ako NSRS donese neustavnu odluku, da li je Dodik obavezan da je sprovede? To je pravna dilema,“ objašnjava Kazaz.
Moguće povlačenje iz vlasti
Sudija Sena Uzunović najavila je da će 26. februara biti izrečena presuda. Kazaz smatra da će se, u slučaju osuđujuće presude, desiti dramatične političke posljedice:
- Povlačenje srpskih predstavnika iz institucija vlasti na nivou BiH.
- Proglašenje novog izbornog zakona RS-a.
- Odbijanje provođenja odluka Suda BiH.
Prema njegovom mišljenju, ovo bi značilo državni udar, koji bi mogao izazvati najveću političku krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ključni faktor u ovom scenariju biće ponašanje opozicije u RS-u, za koju Kazaz ne vjeruje da će stati uz Dodika.
- „Opozicija u RS-u neće spašavati Dodika i dovoditi u pitanje stabilnost Republike Srpske,“ tvrdi on.
Političke i bezbjednosne posljedice
Kazaz je naglasio da će kriza koja slijedi biti izuzetno ozbiljna.
- „Imaćemo političku i institucionalnu krizu, ali i državni udar. Snage koje su nadležne za zaštitu države, poput SIPA-e i Oružanih snaga BiH, moraće da reaguju. Dana 26. februara suočićemo se s novom realnošću.“
Ako Dodik bude oslobođen, to će mu dati ogroman politički zamah i učiniti ga neprikosnovenim liderom među Srbima u BiH.
- „Ukoliko bude oslobođen, Dodik će se predstaviti kao lider koji je pobijedio institucije BiH. Njegov politički autoritet biće dodatno ojačan.“
Rizik od upotrebe sile
Kazaz upozorava da bi pokušaj provođenja osuđujuće presude mogao izazvati nasilje:
- Prisilno hapšenje Dodika moglo bi dovesti do upotrebe oružja u Banjaluci.
- Mogli bi izbiti sukobi između policije RS-a i snaga BiH.
- Moguće su tenzije na granici entiteta i u povratničkim mjestima.
- „Ne treba nasjedati na parole da Dodika treba uhapsiti – naravno da treba, ali kako to sprovesti bez ozbiljne tragedije?“ zaključuje Kazaz.
Zaključak
Suđenje Dodiku moglo bi donijeti najveću političku i institucionalnu krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ključni momenti su:
- Ako bude osuđen, Dodik bi mogao povući predstavnike RS-a iz institucija BiH i proglasiti novi izborni zakon, što bi bilo viđeno kao državni udar.
- Ako bude oslobođen, njegov politički položaj biće dodatno učvršćen, a on će se predstaviti kao pobjednik nad institucijama BiH.
- Pokušaj hapšenja mogao bi izazvati bezbjednosne incidente, uključujući moguću upotrebu sile u RS-u.
Kako god da se situacija razvije, jasno je da BiH ulazi u izuzetno nestabilan period, gdje će svaka odluka imati dugoročne posljedice po budućnost zemlje.
