Netom pred početak nove školske godine, Austrijski integracijski fond (ÖIF) objavio je podatke koji su izazvali veliku pažnju javnosti: u Beču su djeca islamske vjeroispovijesti po prvi put postala najbrojnija u javnim osnovnim i srednjim školama.

Netom uoči početka nove školske godine u Austriji, objavljeni su podaci koji su izazvali snažne reakcije i brojna tumačenja u javnosti. Naime, prema najnovijoj statistici Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), u Beču se dogodila značajna demografska promjena: po prvi put djeca islamske vjeroispovijesti postala su najbrojnija u javnim osnovnim i srednjim školama glavnog grada. Ova vijest ne predstavlja samo puko brojčano stanje, već otvara i širu raspravu o identitetu, obrazovanju, jeziku i integraciji u multikulturalnom društvu kakvo Beč postaje.

Nova demografska slika školstva u Beču

Statistički podaci za školsku 2024/25. godinu pokazuju jasne trendove. Ukupno oko 112.600 učenika pohađa obavezne škole u Beču – to uključuje osnovne, srednje, specijalne i strukovne škole. Od tog broja:

• 41,2 % učenika pripada islamu,
• 34,5 % čine kršćanske denominacije (od čega 17,5 % rimokatolici, 14,5 % pravoslavci, 1,7 % evangelički vjernici),
• 23 % djece nema nikakvu vjersku pripadnost.

Ovaj odnos pokazuje da su muslimanska djeca preuzela brojčanu dominaciju u školama, dok se udio kršćanske djece smanjio, a značajan rast zabilježila je kategorija onih koji se ne izjašnjavaju kao vjernici.

Jači trend u srednjim školama

Podaci su posebno izraženi kada se napravi razlika između osnovnog i srednjeg obrazovanja. U srednjim i strukovnim školama situacija izgleda ovako:

• 49 % učenika islamske vjeroispovijesti,
• svega 31–33 % kršćana,
• ostatak otpada na djecu bez vjere.

Nasuprot tome, u osnovnim školama odnos je nešto uravnoteženiji:

• 37,7 % islamskih učenika,
• 32,1 % kršćanskih,
• 26,2 % onih bez vjere.

Ovi podaci jasno sugeriraju da demografske promjene postaju izraženije u starijim generacijama, što otvara pitanje kako će izgledati društvo u narednim decenijama kada ta djeca odrastu i preuzmu aktivne uloge u društvenom i ekonomskom životu.

Migrantsko porijeklo kao ključni faktor

Važno je naglasiti da se promjene u vjerskoj strukturi školstva nadovezuju na širu demografsku sliku Beča. Prema dostupnim informacijama:

• 54,2 % mladih u Beču ima migrantsko porijeklo,
• jedna trećina stanovnika rođena je izvan Austrije (prva generacija migranata),
• dvije trećine rođene su u Austriji, ali od roditelja migranata (druga generacija).

Najbrojnije zajednice koje čine ovaj migrantski korpus su Sirijci, Ukrajinci i Nijemci. Ovi podaci datiraju iz januara 2025. i predstavljaju svježu sliku austrijske prijestolnice.

Jezik kao ogledalo integracije

Demografske promjene na vjerskom i etničkom planu prate i promjene u jezičkoj strukturi. Istraživanja pokazuju da skoro polovina djece u Beču (49 %) kod kuće ne govori njemački kao glavni jezik. Ovaj podatak postaje još upečatljiviji kada se pogleda situacija u pojedinim gradskim četvrtima. Na primjer, u Favoritenu – jednom od najvećih i najnaseljenijih dijelova Beča – više od 72 % djece koristi neki drugi jezik kod kuće.

Ova činjenica ima nekoliko implikacija:

1. Škole se suočavaju s izazovom dvojezičnosti ili višejezičnosti, što zahtijeva dodatne pedagoške resurse.
2. Njemački jezik, iako službeni, sve manje dominira u svakodnevnoj komunikaciji djece.
3. Integracija kroz obrazovni sistem postaje ključna tačka rasprave, jer jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i važan element kulturnog identiteta.

Rasprava o identitetu i integraciji

Objavljeni podaci podstiču žive društvene i političke rasprave. U javnosti postoje dvije glavne perspektive:

• Pozitivan pogled: Multikulturalnost Beča posmatra se kao bogatstvo i prilika za razvoj otvorenog, tolerantnog i raznolikog društva. Podaci o rastu broja djece migrantskog porijekla tumače se kao prirodna posljedica globalizacije i privlačne ekonomske pozicije Austrije.
• Zabrinjavajući pogled: Kritičari upozoravaju da ovakvi trendovi mogu ugroziti jezičnu koheziju i zajednički identitet. Strahuje se da bi prevelika koncentracija određenih zajednica mogla dovesti do paralelnih društava, smanjene integracije i slabijeg povezivanja s austrijskim vrijednostima.

Na ovaj način, podaci ÖIF-a nisu samo statistički izvještaj, već i pokretač važnih pitanja o budućnosti austrijskog društva.

Podaci o vjerskoj i jezičnoj strukturi djece u Beču za školsku godinu 2024/25. pokazuju da je grad na prekretnici. Muslimanska djeca prvi put su postala najbrojnija u školama, a više od polovine mladih ima migrantsko porijeklo. Skoro polovina njih kod kuće ne koristi njemački jezik kao osnovni, što dodatno naglašava izazove obrazovne i integracijske politike.

Ove promjene otvaraju dva osnovna puta za budućnost Beča i Austrije:

1. Prihvatanje i njegovanje multikulturalnosti kao izvora snage i bogatstva društva.
2. Naglašavanje integracije i očuvanje zajedničkog identiteta kroz obrazovanje, jezik i zajedničke vrijednosti.

Koji će put prevagnuti, zavisi od političkih odluka, obrazovnih strategija i spremnosti samog društva da pronađe ravnotežu između raznolikosti i jedinstva. Jasno je, međutim, da Beč u ovom trenutku predstavlja ogledalo šireg evropskog procesa, u kojem se pitanje migracija, identiteta i jezika sve snažnije isprepliće sa svakodnevnim životom građana.