Bahia Suleimani – Simbol ženske snage u društvu koje ne prašta hrabrost
U svetu u kojem su osnovna ljudska prava često nedostižna privilegija, a žene svedene na uloge tišine i pokornosti, pojavljuju se pojedinci čije priče razbijaju okove patrijarhalne norme. Takva je i priča Bahie Suleimani, nepismene žene iz Egipta, koja je, uprkos svim preprekama, izgradila put kroz život koristeći najmoćnije oružje koje poseduje – ljubav prema porodici i volju da preživi.
Njena svakodnevica nije bila nimalo jednostavna. Bez obrazovanja, bez podrške i bez prava na dostojanstven rad, Bahia je bila prinuđena da donosi odluke koje mnogima deluju ekstremno, ali su za nju bile jedini mogući izlaz iz tame siromaštva i društvene isključenosti.
1. Početak borbe: Žena u telu sistema koji ne prašta
U zemlji kao što je Egipat, gde su tradicionalne uloge strogo definisane, žena koja se bavi fizičkim poslovima na gradilištu doživljava se kao anomalija, kao neko ko narušava ustaljeni red. Međutim, Bahia nije imala luksuz da poštuje ta pravila.
Njen muž bio je invalid, nesposoban za rad. Na svojim plećima nosila je:
-
Brigu o detetu
-
Pritisak siromaštva
-
Potrebu da obezbedi osnovne uslove za život
U početku je pokušala da radi kao žena, obučena u tradicionalnu abaju i hidžab. Ipak, naišla je na sve ono što čeka većinu žena koje se usude da zakorače van patrijarhalne linije – podsmeh, nepoverenje, i na kraju – odbacivanje.
2. Odluka koja menja sve: Postati muškarac da bi preživela
Shvativši da kao žena neće dobiti šansu za posao, Bahia je donela odluku koja će joj promeniti život – pretvarala se da je muškarac. Skinula je hidžab, ošišala se, i uzela novo ime: Bakar. Pod tim identitetom, našla je zaposlenje na gradilištu u gradu Beni Suef, obavljajući najteže fizičke zadatke.
Tako je započela četvorogodišnja epoha njenog života, u kojoj:
-
Radi od jutra do mraka na građevinama
-
Ponekad ostaje i nakon smene, tragajući za dodatnom zaradom
-
Izbegava seksualno uznemiravanje prerušavanjem, jer zna da bi u ženskoj formi bila ranjiva i meta
Ova odluka nije bila samo čin hrabrosti, već i strategija opstanka. U svetu u kojem se ženska figura koristi kao slabost, Bahia je pronašla način da je pretvori u štit.
3. Otkrivanje istine i pad u sistemsku zamku
Iako se trudila da se što više uklopi, istina je na kraju izašla na videlo. Jednog dana, policija je otkrila da “Bakar” nije muškarac. Kao posledica toga:
-
Oduzeto joj je radno vozilo, jer nije imala dozvolu
-
Izrečena joj je novčana kazna od 3.000 egipatskih funti – iznos koji nije mogla da plati
Bez ikakve zaštite, prava ili opcija, Bahia se suočila sa najtežim iskušenjem. Međutim, ni tada nije odustala.
4. Ekstremna žrtva: Telo kao valuta za opstanak
Kada su dugovi počeli da se gomilaju, a mogućnosti za posao potpuno presušile, Bahia donosi najtragičniju odluku svog života – prodaje bubreg.
Učinila je to kako bi:
-
Izbegla zatvor zbog duga
-
Obezbedila osnovne namirnice i lekove za svoju porodicu
-
Pokušala da zadrži bar minimum dostojanstva u životu koji joj to nije ostavio
Fizički je bila iscrpljena. Noge su je jedva nosile, ali duhovna snaga koju je nosila u sebi bila je nesalomiva. Uprkos bolovima, operaciji i posledicama po zdravlje, Bahia je ostala prkosna i neustrašiva.
5. Medijska pažnja i reakcija vlasti
Njena priča dobija širu pažnju kada se pojavljuje u popularnoj egipatskoj televizijskoj emisiji. Tada prvi put javnost saznaje da je “radnik Bakar” zapravo žena – majka, heroina, i simbol borbe.
Nakon emitovanja emisije:
-
Guverner Beni Suefa najavljuje pomoć porodici
-
Lokalne vlasti dolaze u njen dom i sagledavaju situaciju
Ipak, Bahia i dalje ne veruje u institucionalnu podršku. Za nju je borba svakodnevna, i državna pomoć može biti privremena, ali ne rešava sistemski problem.
Priča Bahie Suleimani nije samo priča o siromaštvu, već i o tome koliko daleko žena može da ide kad ljubav prema porodici nadvlada sve ostalo. Bez škole, bez znanja da čita ili piše, bez prava, Bahia je uspela da:
-
Prkosi pravilima sistema
-
Prerušavanjem osigura bezbednost
-
Donira deo sebe za opstanak svoje porodice
-
Postane simbol hrabrosti i ženske otpornosti
Njene reči: „Kad žena napusti svoju ženstvenost, to je teško. Ali nisam imala izbora.“, ostaju kao svedočanstvo duboke unutrašnje borbe između identiteta i potrebe.
Iako danas više nije fizički snažna kao nekada, duhovno je jača nego ikada. Njen primer dokazuje da žena, kad je gurnuta do ivice, može prevazići svaku granicu – i telesnu, i društvenu, i ličnu.