Umjesto donedavnih 1,99 eura po četvornom metru godišnje, vlasnici vikendica na dubrovačkom području taj će gust ove godine plaćati pet eura po kvadratu. Izmjenom Zakona o lokalnim porezima povećan je raspon u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor, i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru, dok je dosadašnji maksimalni iznos na nacionalnoj razini bio dva eura.
Koliko će taj namet iznositi ove godine, ovisi o odlukama lokalnih vlasti, ali u Dubrovniku i većini drugih turističkih mjesta on je podignut na zakonski maksimum, pet eura po četvornom metru godišnje. Slobodna Dalmacija ranije je pisala kako je na području Grada tijekom 2022. godine izdano 660 poreznih rješenja za vikendice, od čega je lokalni proračun utržio 90 tisuća eura, a sukladno takvom broju nekretnina i uz cijenu od pet eura po kvadratu, u dubrovačku “blagajnu” ove godine će se sliti 226.130 eura, piše Slobodna Dalmacija.
Za veliko turističko središte nisu to veliki prihodi budući da su gradski prihodi od turističkog paušala znatno veći. Za vlasnike vikendica, makar ih i iznajmljivali, toliko poskupljenje zagorčat će uživanje u njima. Iznajmljivačima u Dubrovniku će iznositi jednako svoti godišnje obveze poreznog paušala za dvije postelje i jedan pomoćni krevet, ako je riječ o povijesnoj jezgri gdje je i cijena noćenja najviša.
“Dvije tarifne zone”
Veliki je to prihod kada su u pitanju male općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje imaju veliki broj vikendica, kao što je to primjerice na Pelješcu. U Općini Orebić više je od tisuću kuća za odmor, a samo na području male lokalne jedinice kao što je Janjina, čak je 700 objekata, više nego stanovnika.
Načelnik Vlatko Mratović objašnjava kako se Općina od ove godine odlučila na maksimalnu razinu poreza na vikendice koje se također mahom iznajmljuju turistima, ali ipak u dvije “tarifne zone” ovisno o stanju infrastrukture. Sličnim načelom vodile su se i druge pelješke i korčulanske vlasti.
Grad Korčula povećao je tu stopu godišnjeg nameta za 100 posto pa ona sada iznosi četiri eura po kvadratu, a Vela Luka je donijela odluku da se porez naplaćuje po tri eura za četvorni metar vikendice.
Za vlasnike vikendica u područjima s nedovoljno razvijenom komunalnom infrastrukturom, kao što su Osobjava, Popova Luka i Zabreže, stopa poreza bit će četiri eura po četvornom metru nekretnine. Ostali vlasnici vikendica plaćat će pet eura po četvornom metru. Od ove godine evidentno je da svi iznajmljivači moraju plaćati oba poreza – boravišnu pristojbu i paušal za najamninu po krevetu. Riječ je o izmjeni u odnosu na dosadašnje tumačenje Porezne uprave, prema kojem se ista nekretnina ne može oporezivati obama porezima.
Provedbom ovih mjera, prema riječima načelnika Mratovića, svi objekti će se zadužiti, a ujedno će se povećati prihodi Općine. S oko 700 objekata u našem vlasništvu, za 2024. godinu planiramo proračunski prihod od 200 tisuća eura.
Na Pelješcu značajan broj stanovnika posjeduje posjede koji se prenose generacijama ili su izgrađeni na zemlji predaka. Slična je situacija i na Dubrovačkom primorju, gdje je donesena odluka da se porezi na kuće za odmor ne povećavaju do najviše dopuštene granice upravo zbog te okolnosti.
Prema riječima gradonačelnika Nikole Knežića, uvođenje poreza na vikendice služi kao alternativa komunalnoj naknadi i drugim izvorima prihoda lokalne zajednice, kompenzira korištenje komunalnih resursa od strane nerezidenata i pridonosi održavanju tih sadržaja.
Unatoč tome što su se mnoge druge općine odlučile za maksimalnu stopu poreza, mi smo u Primorju odlučili podići porez po četvornom metru na 2,4 eura. Uzeli smo u obzir činjenicu da na našem području imamo značajan broj mještana koji posjeduju kuće i manje objekte te ih nismo htjeli opteretiti prevelikim porezima. Pošteno je priznati da su neki pojedinci naslijedili svoju imovinu od svojih djedova i baka, te bi bilo nepravedno nametnuti im pretjerane poreze. Nažalost, ne možemo ih osloboditi poreza zbog nedostatka odredbi u zakonu. Zbog toga je vlasnik zgrade od sto četvornih metara dužan platiti 240 eura godišnje. S druge strane, turistima se naplaćuje 400 eura po noćenju, s tim da se dio boravišne pristojbe (1,5 eura) izdvaja lokalnoj zajednici za održavanje ulica, čistoću, plažu, park i zabavu na otvorenom. Vrijedno je napomenuti da su hoteli postali manje uključeni u doprinos kulturnoj ponudi područja.
Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske je na prošlotjednoj sjednici uspješno donijela Uredbu kojom se utvrđuju pravila za izdavanje dozvola na pomorskom dobru. Ovom uredbom utvrđuju se i minimalne naknade za različite usluge koje se pružaju na javnim plažama, poput ugostiteljskih usluga i najma ležaljki. Vrijedno je napomenuti da te naknade nisu ažurirane posljednja dva desetljeća. Primjerice, u dosadašnjoj strukturi naknada iznajmljivačima ležaljki i suncobrana godišnje se naplaćivalo minimalno deset do 40 kuna, ovisno o turističkom razredu. Međutim, prema novopredloženim propisima, za ovu se djelatnost predlaže jedinstvena naknada od 40 eura godišnje, što je gotovo osam puta više od sadašnje najviše minimalne naknade.
