Danska vlada objavila je u srijedu da Danska namjerava uključiti žene u svoj vojni rok, stavljajući je u društvo samo nekoliko nacija koje obvezuju sudjelovanje žena u oružanim snagama.
Tijekom konferencije za novinare, ministar obrane Troels Lund Poulsen naglasio je važnost snažnijeg vojnog roka, koji uključuje punu ravnopravnost spolova, u rješavanju obrambenih izazova, nacionalne mobilizacije i popune naših oružanih snaga, navodi Politico.
U Danskoj žene imaju mogućnost služiti vojsku na dobrovoljnoj osnovi, a od 2023. godine činile su približno 25% kohorte.
Po uzoru na Norvešku i Švedsku, Danska je postala treća europska zemlja koja je uvela vojni rok za žene. Ovaj progresivni korak prva je usvojila Norveška 2015., a slijedila ju je Švedska 2017.
Prema službenim statistikama, službeni broj profesionalnih vojnika u danskoj vojsci kreće se od 7.000 do 9.000 pojedinaca, ne uključujući ročnike koji su trenutno na osnovnoj obuci. Muškarci stariji od 18 godina obvezni su služiti vojsku, no zbog viška dragovoljaca nisu svi mladići unovačeni. Umjesto toga, koristi se sustav lutrije za određivanje tko će služiti.
Kao dio sveobuhvatne reforme danske vojske, premijerka Mette Frederiksen najavila je da će rok službe za muškarce i žene biti produžen s četiri na 11 mjeseci. Dodatno, bit će znatnih ulaganja u kopnene sustave protuzračne obrane i uspostavu pješačke brigade koja će brojati do 6000 vojnika do 2028. godine.
Prema Frederiksenu, razlog zašto se Danska trenutno oprema oružjem nije traženje rata, razaranja ili poteškoća. Umjesto toga, svrha iza ove akcije je spriječiti pojavu rata, posebno u globalnom krajoliku gdje je stabilnost međunarodnog poretka neizvjesna.
Prema ministru vanjskih poslova Larsu Løkkeu Rasmussenu, ove se radnje poduzimaju kao sredstvo odvraćanja potencijalnih prijetnji.
Rasmussen je izjavio da Danska neće dopustiti da bude u ranjivom položaju da Rusija predstavlja prijetnju, naglasivši da sve dok Rusija ne prijeti, Danska neće poduzimati nikakve radnje koje bi dovele do takve situacije.
Kao članica utemeljiteljica NATO saveza, ova nordijska zemlja igra ključnu ulogu u podršci obrane Ukrajine od potencijalne ruske invazije. Kopenhagen je među nacijama koje Kijevu dostavljaju borbene zrakoplove F-16, a isporuka je zakazana za ovo ljeto.
Kako bi ispunila NATO-ov cilj od dva posto, Danska je odlučila povećati svoju obrambenu potrošnju za 5,4 milijarde eura u sljedećih pet godina, unatoč tome što je već izdvojila približno 1,4 posto svog bruto domaćeg proizvoda za obrambenu potrošnju prošle godine.
