Kontroverze oko diplome Nikoline Šljivić i trgovina obrazovnim kvalifikacijama
U posljednje vrijeme, tema trgovine diplomama i obrazovnim kvalifikacijama postala je sve aktuelnija, posebno u kontekstu nedavne afere koja se odvija u Bosni i Hercegovini. Ova situacija ne samo da je izazvala brojne kontroverze, već je otvorila i šira pitanja o integritetu obrazovnog sistema u zemlji. U središtu ove afere nalazi se Nikolina Šljivić, zastupnica Ujedinjene Srpske, koja je objavila svoju diplomu pravnice u pokušaju da razjasni sumnje koje su se pojavile oko njenog obrazovanja. No, umjesto da razjasni situaciju, ova objava je otvorila nova pitanja i izazvala dodatne kontroverze. Šljivić je imenovana vršiteljicom dužnosti zamjenice ravnatelja Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP), a njen akademski status postao je predmet rasprave nakon što su u javnosti procurile informacije o sumnjivoj trgovini diplomama. Stojanović, profesor koji je potpisao njenu diplomu, bio je umiješan u slične aktivnosti, što je dodatno zakompliciralo situaciju. Njegova povezanost sa sličnim aferama stvara sumnju u legalnost i validnost obrazovanja mnogih javnih službenika. Jedna od najupečatljivijih stvari koja je izazvala pažnju javnosti je datum izdavanja diplome, koji se pokcoza s nedeljom, 27. januara 2019. godine. Ovaj datum dovodi u pitanje procedure i pravila koja se primjenjuju na izdavanje diploma, jer mnogi sumnjaju da je moguće da se diploma izda na taj način, bez odgovarajuće administrativne procedure. Osim toga, profesor Vladimir Stojanović je priznao svoje sudjelovanje u trgovini diplomama u Bosni i Hercegovini, što dodatno komplicira situaciju. Prema informacijama iz medija, ovaj profesor je već imao sporazum s Tužiteljstvom BiH o priznanju krivnje, ali je taj sporazum kasnije odbijen, ostavljajući slučaj otvorenim za daljnje istrage. Važno je napomenuti da je Stojanović bio dio grupe razotkrivene u akciji ‘Klaster’, koja je odgovorna za prodaju oko 50 diploma, s cijenama koje su dosezale i do 10.000 konvertibilnih maraka. Nezakonita dobit od ovog poslovanja procjenjuje se na oko 370.000 KM. Ova cifra ukazuje na ozbiljnost problema trgovine diplomama, koja ne samo da ugrožava integritet obrazovnog sistema, već podiže i ozbiljna pitanja o etici i odgovornosti akademskih institucija. Dok je bio dekan Poslovno-pravnog fakulteta u Beogradu, Stojanović je potpisao diplomu koja je kasnije postala predmet kritike i skandala. Osim Stojanovića, koji je sada profesor na Sveučilištu ‘MB’ u Beogradu, gdje se nastavlja obrazovni skandal, važno je istaknuti sveučilište na kojem je ranije radio, kao i njegovu ulogu u obrazovnom sistemu. Stojanović je bio vršitelj dužnosti rektora Sveučilišta modernih znanosti ‘CKM’ Mostar, koje je kasnije promijenilo naziv u ‘Victoria International University’ Mostar. To sveučilište je pravomoćno kažnjeno zbog nezakonitih aktivnosti, što dodatno komplikuje vjerodostojnost obrazovnih institucija u regiji. Ova situacija naglašava potrebu za strožijim regulativama i praćenjem rada obrazovnih institucija kako bi se spriječila daljnja zloupotreba. Razmatrajući ovu situaciju, važno je spomenuti i da je Nikolina Šljivić predmet pregleda Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, koje istražuje moguće sukobe interesa. Ovo dodatno komplikuje njen položaj i može imati ozbiljne posljedice po njen politički status. Postavlja se pitanje da li su njene funkcije zastupnice i zamjenice direktora RUGIP-a nespojive prema Izbornom zakonu BiH, što bi moglo dovesti do pravnih posljedica. Politika i obrazovanje nikada ne bi trebali biti spojeni na način koji omogućava zloupotrebe. U cijeloj ovoj situaciji, javnost se sve više pita o kvaliteti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao i o reputaciji institucija koje pružaju visoko obrazovanje. Trgovina diplomama ne samo da narušava ugled onih koji su stekli svoje diplome poštenim putem, već i stvara sumnju u sposobnost i integritet onih koji obnašaju važne funkcije u društvu. Ova afera otvara niz pitanja o regulaciji obrazovnog sektora i potrebi za ozbiljnim reformama kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost ovih institucija. U tom kontekstu, potrebne su hitne mjere kako bi se obnovilo povjerenje građana u obrazovni sistem i institucije vlasti. Na kraju, važno je naglasiti da je obrazovanje temelj svakog društva i da bi trebali biti stvarani uslovi koji omogućavaju kvalitetno i transparentno obrazovanje. Ova situacija s Nikolnom Šljivić i Stojanovićem je samo vrh ledenog brijega u širem problemu s kojim se suočava Bosna i Hercegovina. Bez ozbiljnih reformi i jasnih zakonskih okvira, trgovina diplomama i dalje će predstavljati ozbiljnu prijetnju reputaciji i kredibilitetu obrazovnog sistema. Kako bi se to spriječilo, potrebno je angažirati sve relevantne aktere, uključujući vladu, akademske institucije i civilno društvo, u zajedničkom radu na rješavanju ovog problema.
