Uvod: Neispunjena obećanja evropskih standarda

Bosna i Hercegovina, kao država koja teži evropskoj integraciji i stabilizaciji unutrašnjih institucija, nalazi se pred ozbiljnim izazovima kada je reč o sprovođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP). Iako se na prvi pogled čini da postoji napredak – sa navodnih 83% implementiranih presuda – prava istina leži u tome da ključne odluke, koje se tiču temeljnih ljudskih prava i političke jednakosti, ostaju mrtvo slovo na papiru.

Ove presude, koje bi omogućile svakom građaninu Bosne i Hercegovine da se kandiduje za Predsedništvo i Dom naroda, predstavljaju suštinu demokratije i pravne jednakosti, ali njihova realizacija zahteva duboke promene Ustava i Izbornog zakona – što se u trenutnom političkom ambijentu čini gotovo nemogućim.

Razrada: Sudar prava, politike i destruktivnih interesa

U najnovijem izveštaju upućenom Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, jasno je istaknuto da je implementacija presuda blokirana političkim tenzijama, pre svega izazvanim postupcima i politikom vlasti iz entiteta Republika Srpska. Srž problema leži u činjenici da se politička elita tog entiteta, predvođena Miloradom Dodikom, otvoreno suprotstavlja državnim institucijama, što dodatno produbljuje postojeće krize u zemlji.

Dodikova destabilizujuća uloga

Milorad Dodik, dugogodišnji politički lider Republike Srpske i trenutni predsednik tog entiteta, direktno je optužen za:

  • Sistemsko podrivanje državnih institucija, posebno pravosudnih i bezbednosnih,

  • Usmeravanje entitetske Narodne skupštine ka donošenju zakona koji blokiraju rad državnih institucija,

  • Otvoreno odbijanje presuda evropskih sudova i osporavanje međunarodnih normi.

Pored institucionalnih opstrukcija, Dodik je lično povezan sa incidentima koji prevazilaze politički diskurs. Jedan od najzabrinjavajućih slučajeva je njegov verbalni napad i proterivanje nemačke ministarke Anne Lührmann, što je dodatno zakomplikovalo odnose BiH sa Evropskom unijom i unelo dodatnu nervozu u diplomatiju regiona.

Kršenje zakona i bekstvo od pravde

Dodik se trenutno suočava sa ozbiljnim optužbama, a nalazi se i pod istragom pravosudnih tela BiH, dok istovremeno koristi političku moć da blokira njihovo delovanje na teritoriji Republike Srpske. Time ne samo da potkopava pravni sistem, već direktno ugrožava suverenitet i ustavni poredak zemlje.

Ugrožena prava i neispunjene presude: Šta to znači za građane?

Ključne presude koje Bosna i Hercegovina nije implementirala odnose se na:

  1. Predmet Sejdić-Finci protiv BiH – u kojem je utvrđena diskriminacija pripadnika manjina koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.

  2. Predmet Zornić protiv BiH – koji još jednom potvrđuje potrebu za ukidanjem etničke diskriminacije iz Ustava.

  3. Predmet Pilav protiv BiH – koji ukazuje da građani iz jednog entiteta ne mogu biti kandidati u drugom, što je suprotno evropskim standardima.

Uprkos obavezama preuzetim članstvom u Savetu Evrope i težnjama ka pridruživanju Evropskoj uniji, institucionalna reforma koja bi omogućila ravnopravnost svih građana izostaje, a glavni razlog su političke opstrukcije koje dolaze pretežno iz Republike Srpske.

Institucionalna kriza kao paravan za zadržavanje privilegija

Dodikova politika, koja se u velikoj meri oslanja na etnički ekskluzivitet i sabotiranje zajedničkih institucija, omogućava mu da održi autoritarnu kontrolu nad svojim biračkim telom, dok u isto vreme koristi narativ o „odbrani RS-a“ kao izgovor za destruktivne poteze.

Njegova podrška dolazi iz:

  • Rusije (Vladimir Putin) – kao ključnog međunarodnog saveznika u destabilizaciji Balkana,

  • Srbije (Aleksandar Vučić) – čije zvanične izjave ne podržavaju otvoreno Dodika, ali često ostaju neutralne,

  • Mađarske (Viktor Orban) – lidera koji se protivi centralizaciji evropske vlasti i podržava „suverene“ politike.

Ova osovina moći daje vetar u leđa Dodikovoj strategiji razgradnje Bosne i Hercegovine, i dodatno otežava proces normalizacije unutrašnjih odnosa.

Poruka iz Evrope: Hitno reagovati ili će biti kasno

U obraćanju Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, poslata je izuzetno oštra poruka, u kojoj se ističe da:

  • Evropske zemlje moraju pokazati odlučnost, jer više nema vremena za birokratske zastoje,

  • Mirovni proces i stabilnost BiH su ugroženi, posebno ako se dozvoli dalje razaranje njenih institucija,

  • Neophodno je sankcionisati sve koji podrivaju ustavni poredak – bez obzira na funkciju ili entitetsku pripadnost.

U tom smislu, poruka je jasna: međunarodna zajednica mora napustiti politiku pasivnog posmatranja i zauzeti aktivnu poziciju u odbrani evropskih vrednosti i ljudskih prava u BiH.

Zahvalnost saveznicima i poziv na proširenje sankcija

Na kraju obraćanja, izražena je iskrena zahvalnost zemljama koje su već preduzele konkretne korake protiv Milorada Dodika i njegove političke strukture. Među njima su:

  • Sjedinjene Američke Države

  • Velika Britanija

  • Nemačka

  • Austrija

Ove zemlje su uvele sankcije, zamrzle imovinu i ograničile kontakte sa osobama i organizacijama povezanim sa destabilizacijom BiH. U isto vreme, pozvane su i druge evropske i svetske sile da se priključe ovom naporu i zajedno formiraju snažan front protiv destruktivnih politika.

Zaključak: Put ka Evropi vodi kroz pravdu i jednakost

Bosna i Hercegovina, iako formalno beleži određeni napredak u implementaciji evropskih presuda, suštinski i dalje stoji u mestu kada su u pitanju najvažniji aspekti ljudskih prava i političke ravnopravnosti.

Neprovodjenje ključnih presuda Evropskog suda za ljudska prava ne znači samo kršenje međunarodnih obaveza – to znači svakodnevno kršenje prava hiljada građana koji ne mogu da učestvuju u političkom životu svoje zemlje zbog etničke ili entitetske pripadnosti.

Ako želimo stabilnu, funkcionalnu i evropsku BiH:

  • Mora se stati na put političkim opstrukcijama

  • Institucije moraju biti zaštićene i osnažene

  • Građani moraju imati jednaka prava bez obzira na poreklo

U tom smislu, odgovornost ne leži samo na domaćim političarima, već i na međunarodnoj zajednici koja mora pokazati odlučnost u delovanju. Vreme za diplomatiju prošlih decenija je prošlo – sada je vreme za principijelne poteze i konkretne akcije koje će garantovati pravdu, ravnopravnost i mir u Bosni i Hercegovini.

Ads