Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da s dolaskom Donalda Trumpa na čelo vanjske politike SAD-a očekuje velike promjene u njoj, “i to je razlog” što samo želi da Washington, kaže, kaže političarima u BiH da to više nije ‘ njihov posao.”
“Trump dođe i kaže da su demokrati učinili zlo u SAD-u, hoće li to zlo trpjeti i ovdje i u svijetu? Sve što mi radimo je objasniti njegovim ljudima kakva je situacija. Već imamo posla s ljudima iz njegovog kruga. Mislim da je to zlo u SAD-u”, rekao je. Sada kada se veleposlanik vrati na ponovno odlučivanje, da vidimo kako će to proći, a ako bude opet, imat će sasvim drugu agendu”, rekao je Dodik RTRS.
Šef RS-a je ustvrdio da je s novom američkom administracijom potrebno “raščistiti Daytonski mirovni sporazum”.
Žele li nastojati zadržati tu briljantnost demokratske strukture ili će nam reći ‘to vam je stari’. A kad nam kažu da je to ‘vaša stvar’, onda će biti ‘naša stvar’. I jurimo za tim. To je ono što tražimo. Gospodo, to je naš posao, a ne vaš. I onda ćemo donijeti svoje odluke, a uvjet za odluku će biti svi zaključci, svi zaključci koje smo napisali”, zaprijetio je Dodik još jednom secesijom.
Dodik se nada da nova američka administracija neće nastaviti s istom politikom.
“Ako to ne ide u Americi, neće uspjeti ni ovdje. A ako tako nastave ovdje, reći ćemo im da nije pošteno. Pošto sam podržao Trumpa i njegove, ako nas ne ostave na miru evo, ja ću to napasti”, izjavio je.
Dodik kaže da ga Amerikanci ne bi trebali podržati – samo ih zamoliti da se ne miješaju. “Sveti zadatak Republike Srpske je izlazak iz BiH. Kasno je za dogovor. Vući ćemo se još neko vrijeme…”, rekao je Dodik, koji po tko zna koji put ponavlja opasne politika destabilizacije Bosne i Hercegovine i cijele regije.
Ljubavna priča Merime i Dušana istovremeno je inspirativna i dirljiva, u borbi protiv poteškoća i otpora gdje je uspjela pobijediti sve. Ova priča između njih dvojice počela je u listopadu 1992. godine kada je u Bosni i Hercegovini trajao rat i bio vrhunac nacionalnog sukoba između zemalja. U takvim uvjetima ljubavna priča između Merime Buzimkić, muslimanske djevojke iz Bosne i Dušana Pavlovića, srpskog mladića iz Beograda postaje simbol nade i pomirenja u trenucima podijeljenosti.
“Sudbonosni susret usred rata”
Rat je izbio 1992., a ona je iz Knina otišla u Beograd. Utočište je našla kod tetke u Batajnici. Dušan i sudbina su je naterali da stigne na ovo mesto gde će se njihovi životi zauvek promeniti. Njihov susret dogodio se 22. listopada, u jednom od najmračnijih razdoblja na Balkanu. Nacionalne i vjerske razlike bile su u tom trenutku glavne barijere u svakodnevnom životu ljudi.
