Prema najnovijim informacijama, umirovljenici u Federaciji Bosne i Hercegovine mogli bi od 2026. godine početi primati minimalne mirovine koje bi iznosile oko 700 KM. Ova procjena dolazi kao rezultat intenzivnih pregovora između predstavnika umirovljeničkih saveza i nadležnih institucija.

Nove mirovine u Federaciji BiH: korak ka pravednijem sistemu i dostojnijem životu umirovljenika

 Nada u sigurniju starost

Federacija Bosne i Hercegovine uskoro bi mogla svjedočiti najvećoj mirovinskoj reformi posljednjih godina. Prema najnovijim informacijama, od 1. siječnja 2026. godine umirovljenici bi mogli početi primati minimalnu mirovinu od oko 700 KM, što predstavlja značajan pomak u odnosu na trenutni prosjek.

Ova odluka nije rezultat slučajnosti – iza nje stoje mjeseci intenzivnih pregovora između predstavnika umirovljeničkih saveza i vladinih institucija Federacije BiH. Reformu mnogi nazivaju istorijskim iskorakom u borbi za bolji život starije populacije, jer ne donosi samo finansijsku korist, nego i promjenu u načinu razmišljanja o umirovljenicima i njihovom mjestu u društvu.

Dok su starije generacije godinama upozoravale da rast cijena i inflacija „gutaju“ njihove ionako skromne prihode, čini se da bi od 2026. godine stvari konačno mogle krenuti na bolje.

1. Pregovori i početak reforme

Proces izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju započeo je nakon višemjesečnih zahtjeva umirovljenika koji su tražili bolje uslove života i pravedniji tretman u sistemu socijalne zaštite.

Predstavnici saveza umirovljenika redovito su održavali sastanke s članovima Vlade Federacije BiH, iznoseći argumente koji ukazuju na nužnost reforme. Ključni sastanak održan je 16. rujna, kada je predstavljen konačan prijedlog izmjena zakona.

Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Tuzlanskog kantona, istakao je da cilj reforme nije samo povećanje iznosa, već uspostava sistema koji će pratiti ekonomske tokove i garantovati dostojanstvo svakom umirovljeniku.

“Ne tražimo luksuz, već osnovnu sigurnost. Rast plaća i troškova života mora se odraziti i na mirovine, jer mirovina nije poklon, već zaslužena naknada za decenije rada,” – izjavio je Halilović.

Pregovori su, prema njegovim riječima, prošli u duhu razumijevanja i konstruktivnosti, a rezultirali su prijedlogom koji donosi nekoliko ključnih novina.

2. Redovno usklađivanje mirovina – zaštita od inflacije

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na redovno usklađivanje mirovina, koje će se ubuduće obavljati dvaput godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja.

Prema članu 79. novog zakona, visina mirovina bit će direktno povezana s rastom prosječnih plaća u Federaciji BiH. To znači da će umirovljenici napokon imati zaštitu od inflacije i rastućih cijena.

Halilović pojašnjava da se time stvara mehanizam stabilnosti koji omogućava da se mirovine automatski usklađuju s ekonomskim kretanjima:

• Ako prosječne plaće rastu, raste i mirovina.

• Ako dođe do povećanja troškova života, sistem automatski reaguje.

Ovakav pristup garantuje predvidljivost i socijalnu sigurnost, čime se sprječava da umirovljenici postanu žrtve tržišnih oscilacija.

Za mnoge starije građane, ovo usklađivanje znači da će moći planirati svoje troškove i živjeti s manje neizvjesnosti. U vremenu kada cijene osnovnih namirnica, lijekova i režija konstantno rastu, ovakva mjera djeluje kao dugoočekivani štit.

3. Novi dodatak na mirovinu – „13. mirovina“ kao simbol zahvalnosti

Druga značajna novina je uvođenje dodatka na mirovinu koji će biti povezan s dužinom radnog staža. U praksi, to znači da će osobe s dužim radnim iskustvom imati veći dodatak, dok će oni koji su kraće radili primati manji iznos.

Ovaj dodatak često se opisuje kao “13. mirovina”, a isplaćivat će se svake godine u prosincu, kako bi umirovljenici s više mira i dostojanstva dočekali praznične dane.

Primjer:

• Umirovljenik s 40 godina radnog staža i više od 60 godina starosti mogao bi dobiti dodatnih nekoliko stotina maraka krajem godine.

• Taj iznos može poslužiti za kupovinu poklona za unuke, pokrivanje zimskih troškova grijanja ili nabavku lijekova.

Za mnoge starije osobe, ovaj dodatak nije samo finansijska pomoć, već i simbol društvenog priznanja za godine rada i doprinosa.

4. Pravednija raspodjela – kraj nejednakosti u sistemu

Jedna od glavnih kritika dosadašnjeg sistema bila je činjenica da su umirovljenici s vrlo različitim radnim iskustvom često primali istu minimalnu mirovinu.

Na ovu nepravdu godinama ukazuje Nikola Banović, predsjednik Udruženja umirovljenika Tuzle, koji smatra da novi zakon napokon donosi ravnotežu i pravedniju raspodjelu resursa.

“Ne može onaj tko je radio 40 godina i onaj s 15 godina radnog staža imati istu mirovinu. To nije ni moralno ni pravedno. Novi sistem vraća logiku u mirovinski fond,” – kazao je Banović.

Prema njegovim riječima, nova formula obračuna pomoći će da se umirovljenici s dužim radnim vijekom osjete poštovano i nagrađeno, dok se istovremeno štiti minimum prava za sve.

5. Utjecaj na životni standard i ekonomiju

Ako minimalna mirovina zaista poraste na 700 KM, to će imati ogroman utjecaj na životni standard desetina hiljada umirovljenika u Federaciji BiH.

Za mnoge, to znači mogućnost da:

• redovno plaćaju režije,

• kupe kvalitetniju hranu,

• pokriju troškove lijekova bez pozajmica,

• ili čak pomognu unucima u školovanju.

Ova promjena, međutim, ne koristi samo umirovljenicima. Veća kupovna moć ove populacije mogla bi poticajno djelovati na lokalne ekonomije, jer će se novac vraćati kroz potrošnju u zajednici.

Socijalni stručnjaci ističu da povećanje mirovina smanjuje rizik od siromaštva starije populacije, ali i doprinosi ukupnoj društvenoj stabilnosti. Kada stariji građani imaju sigurne prihode, manje su ovisni o pomoći djece ili socijalnim programima, što smanjuje pritisak na državni budžet.

6. Izazovi provedbe i realni rizici

Iako su promjene dobrodošle, stručnjaci upozoravaju da će njihova provedba zahtijevati odgovorno planiranje i finansijsku disciplinu.
Najveći izazov biće osigurati održivost mirovinskog fonda.

Trenutno, omjer između broja zaposlenih i broja umirovljenika u Federaciji BiH nije idealan – što znači da svako povećanje mora biti pažljivo usklađeno s ekonomskim rastom i naplatom doprinosa.

Predviđa se da će se dio potrebnih sredstava obezbijediti reformom doprinosa i povećanjem efikasnosti naplate poreza, kako bi se izbjeglo opterećenje na budžet.

Vlada Federacije BiH već radi na planu koji uključuje:

• digitalizaciju sistema naplate doprinosa,

• smanjenje sive ekonomije,

• i bolju kontrolu isplate mirovina.

Sve ove mjere usmjerene su ka tome da se sistem učini stabilnim i samoodrživim.

 korak ka dostojanstvenoj starosti

Najavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju označavaju početak nove ere za umirovljenike u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ako sve bude usvojeno prema planu, zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine, čime će hiljade ljudi konačno osjetiti olakšanje nakon godina finansijske nesigurnosti.

Ove promjene nisu samo tehnička korekcija brojki – one predstavljaju poruku društva svojim starijim članovima da nisu zaboravljeni.

Umirovljenici su generacije koje su gradile ovu zemlju, a sada, napokon, dobijaju priliku da uživaju u plodovima svoga rada.

Ako Federacija BiH uspješno sprovede ovu reformu, ona bi mogla poslužiti kao model za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pokazujući da je moguće izgraditi pravedan, održiv i human sistem koji poštuje rad i dostojanstvo svakog čovjeka.

Jer starost ne bi trebala biti vrijeme borbe za preživljavanje – već vrijeme mira, sigurnosti i poštovanja.