Radna grupa za uspostavljanje boračkog dodatka pri Federalnom ministarstvu za boračka pitanja donijela je zaključak da pravo na borački dodatak ima svih otprilike 383.500 korisnika.

Pitanje boračkog dodatka jedno je od najosjetljivijih tema u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ono se tiče direktno više od 380 hiljada ljudi, bivših pripadnika oružanih snaga, te izaziva brojne rasprave u javnosti i među političkim predstavnicima. Ova tema nosi i snažnu emotivnu, ali i finansijsku težinu, jer se radi o ljudima koji su svoje živote i zdravlje ugradili u odbranu države.

Nakon dugih rasprava i različitih inicijativa, Radna grupa pri Federalnom ministarstvu za boračka pitanja konačno je izašla sa zaključkom o modelu obračuna dodatka. Njihov prijedlog unosi dozu kompromisa među suprotstavljene stavove i otvara vrata donošenju zakona koji bi, po prvi put, sve boračke kategorije tretirao na isti način.

Osnovni prijedlog Radne grupe

Radna grupa je odlučila da pravo na borački dodatak imaju svi korisnici – otprilike 383.500 njih. Predloženi model predviđa:

• Iznos od 1,5 KM po svakom mjesecu provedenom u oružanim snagama BiH.

Federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić pojasnio je da ovaj obračun znači da bi godišnje za isplate bilo potrebno oko 237 miliona KM, što je čak 57 posto trenutnog budžeta Ministarstva.

Odbačeni prijedlozi

Ministar Lokmić je podsjetio da su raniji zahtjevi i inicijative bile odbijene, posebno prijedlozi da dodatak iznosi 5 KM po mjesecu provedenom u ratu.

Bilo je i drugih ideja, koje su varirale od:

• minimalnih 0,10 KM po mjesecu,

• do maksimalnih 10 KM.

On je naglasio da je sadašnji prijedlog od 1,5 KM maksimum realnog kompromisa, imajući u vidu finansijske mogućnosti budžeta.

Sljedeći koraci

Lokmić je istakao da mu je sada zadatak da o prijedlogu izvijesti premijera i dopremijere FBiH, kako bi zauzeli zajednički stav i potom ga uputili Vladi.

On je izrazio zahvalnost članovima Radne grupe za uložen trud, ali i uvjerenje da će prijedlog naići na razumijevanje – čak i kod onih koji su tražili veće, ili niže iznose.

„Ako je preko 90 posto boračke populacije za prijedlog, onda i manjina koja misli drugačije mora prihvatiti zajednički stav,“ poručio je ministar.

Stavovi boračkih organizacija

Nikica Tomić

Predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HB i član Radne grupe, Nikica Tomić, naglasio je važnost da zakon bude usvojen. Prema njegovim riječima:

• važno je da se zakon donese što prije,

• kasnije ga je uvijek moguće korigovati i poboljšavati.

Sabahudin Ramić

Predsjednik Saveza boraca FBiH, Sabahudin Ramić, uputio je dvije ključne poruke:

1. Koordinacija armijske i HVO komponente nikad nije bila složnija u odluci da se uvede borački dodatak, i to na zadovoljstvo svih kategorija.

2. Po prvi put se donosi zakon u kojem nema diskriminacije ni prema jednoj grupi boraca.

Ramić je, međutim, upozorio da u posljednje vrijeme postoje pokušaji da se degradiraju ljudi koji vode boračke saveze. Prema njegovim riječima, riječ je o „određenom teroru“ – uvredama, omalovažavanju i psovkama, čiji je cilj da se dodatak ospori.

On je naglasio da je formirana pravna ekipa koja prati dešavanja na društvenim mrežama i da će se za svaku klevetu i laž podnositi krivične prijave.

Neslaganja i opozicija

Nisu svi zadovoljni ovakvim kompromisom. Kamp boraca je ranije napustio Radnu grupu, jer su insistirali na većem dodatku – 5 KM po mjesecu, ali samo za borce bez ikakvih drugih redovnih primanja. Procjenjuje se da bi takvih korisnika bilo oko 40.000.

Na današnju odluku reagovao je i Hamza Krkalić iz Kampa boraca. On je putem Facebooka kritikovao zaključak Radne grupe, navodeći da dodatak dobijaju i oni koji su, kako je napisao, „bili mjesec ili dva i dezertirali“. Time je ponovo otvoreno pitanje kriterija za pravičnu raspodjelu sredstava.

Šira slika i značaj odluke

Prijedlog od 1,5 KM po mjesecu provedenom u ratu predstavlja kompromis između različitih zahtjeva. On nosi nekoliko važnih poruka:

• Jednakost – svi borci, bez obzira na komponentu ili dužinu boravka u ratu, tretiraju se na isti način.

• Finansijska održivost – dodatak se usklađuje s budžetskim mogućnostima.

• Simbolika – iako mnogi smatraju da je iznos mali, on ipak predstavlja priznanje i moralnu satisfakciju za doprinos u odbrani zemlje.

Uvođenje boračkog dodatka u iznosu od 1,5 KM po mjesecu provedenom u oružanim snagama BiH predstavlja važan korak ka rješavanju dugogodišnjeg pitanja. Iako prijedlog ne zadovoljava sve strane, on donosi osjećaj pravičnosti i jednakog tretmana za sve kategorije.

S jedne strane, Ministarstvo i većina boračkih organizacija smatraju da je ovo maksimalno ostvarivo rješenje koje balansira između zahtjeva i realnih finansijskih mogućnosti. S druge strane, postoje grupe poput Kampa boraca koje i dalje insistiraju na drugačijem modelu i izražavaju nezadovoljstvo.

Ono što je nesporno jeste da će ovakav prijedlog ući u javnu i političku raspravu. Ukoliko bude usvojen, bit će to prvi zakon u kojem nijedna boračka kategorija neće biti diskriminisana. To ga čini historijskim iskorakom – bez obzira na kritike, dodatak će imati ogroman simbolički i socijalni značaj za gotovo 400 hiljada ljudi širom Federacije BiH.