Muzička legenda Halid Bešlić preminuo je u 71. godini života nakon borbe s rakom mokraćne bešike, teškom i podmuklom bolešću koju stručnjaci nazivaju i “zaboravljeni karcinom”.
U tišini koja je zavladala nakon objave vijesti, region je izgubio jednog od svojih najomiljenijih i najprepoznatljivijih glasova. Halid Bešlić, muzička legenda čije su pjesme obilježile desetine godina, preminuo je u 71. godini života nakon duge i iscrpljujuće borbe s rakom mokraćne bešike. Ova bolest, često nazvana i „zaboravljeni karcinom“, poznata je po svom podmuklom napredovanju i teškom prepoznavanju u ranim fazama. Njegova smrt ne predstavlja samo kraj jedne izuzetne karijere, već i podsjetnik na ozbiljnost bolesti koja svake godine odnosi hiljade života širom svijeta.
Rak mokraćne bešike – bolest koja ne prašta
Prema medicinskim podacima i iskustvu stručnjaka, rak mokraćne bešike se pojavljuje znatno češće kod muškaraca nego kod žena — čak četiri puta češće. Ova nejednakost povezana je s nizom faktora, uključujući životne navike, izloženost hemikalijama i dugogodišnje pušenje. Više od 90% oboljelih su osobe starije od 55 godina, što jasno ukazuje da se rizik povećava s godinama.
Iako se o ovom karcinomu ne govori često kao o raku pluća, dojke ili debelog crijeva, onkolozi upozoravaju da je riječ o izuzetno agresivnoj bolesti koja zahtijeva brzo reagovanje. Ključ uspješnog liječenja leži u pravovremenom prepoznavanju simptoma i redovnim ljekarskim pregledima.
Simptomi koji se ne smiju ignorisati
Stručnjaci ističu da su prvi znakovi bolesti često suptilni, ali i dovoljno specifični da mogu poslužiti kao alarm. Najčešći simptomi uključuju:
-
Pojavu krvi u mokraći (hematurija) – često bez bola, ali veoma ozbiljan znak upozorenja.
-
Učestalo mokrenje, naročito tokom noći.
-
Bol i opstrukcije u urinarnom traktu, koje mogu biti praćene osjećajem peckanja ili težine u donjem dijelu stomaka.
Ponekad se javljaju i nespecifični simptomi poput umora, gubitka apetita i neobjašnjivog gubitka težine, koji dodatno otežavaju ranu dijagnozu. Zbog toga ljekari često apeluju da se ne ignorišu ni najmanje promjene u mokraćnim navikama.
Faktori rizika – neprijatelji iz svakodnevice
Najznačajniji faktor rizika, prema brojnim istraživanjima, jeste pušenje. Dim cigarete sadrži veliki broj kancerogenih supstanci koje se filtriraju kroz bubrege i izlučuju mokraćom, direktno utičući na zidove bešike. Ljekari ističu da pušači imaju i do četiri puta veću vjerovatnoću da razviju ovaj tip karcinoma u odnosu na nepušače.
Pored toga, postoje i drugi faktori koji povećavaju rizik, kao što su:
-
Dugotrajna izloženost hemikalijama u industrijskim zanimanjima – osobito u tekstilnoj, gumarskoj i hemijskoj industriji.
-
Hronične infekcije mokraćnih puteva koje izazivaju dugotrajnu iritaciju sluznice bešike.
-
Nasljedna predispozicija – iako nije glavni uzrok, genetski faktori mogu uticati na sklonost razvoju tumora.
-
Starosna dob i pol – muškarci stariji od 55 godina čine većinu oboljelih.
Ono što je ohrabrujuće jeste činjenica da se na neke faktore može uticati promjenom životnog stila — prestankom pušenja, pravilnom ishranom i redovnim pregledima.
Metode liječenja – borba protiv nevidljivog neprijatelja
Liječenje raka mokraćne bešike zavisi prvenstveno od stadija bolesti i općeg zdravstvenog stanja pacijenta. Medicina danas raspolaže različitim pristupima koji mogu znatno produžiti i poboljšati kvalitet života oboljelih.
-
U ranim stadijima bolesti, kada tumor još nije probio zid bešike, najčešće se primjenjuje endoskopska hirurgija poznata kao transuretralna resekcija tumora bešike (TURB). Ovaj zahvat omogućava precizno odstranjivanje tumora bez potrebe za velikim rezom i dugim oporavkom.
-
Kod uznapredovalih stadija, kada se karcinom proširi na okolna tkiva, pristupa se radikalnoj hirurgiji. Kod muškaraca to znači uklanjanje bešike, prostate i limfnih čvorova, dok se kod žena često uklanja bešika zajedno s matericom.
-
Nakon operacije, u zavisnosti od tipa i proširenosti bolesti, koriste se i hemoterapija, imunoterapija te zračenje (radioterapija). Kombinovani pristupi često daju najbolje rezultate.
Sve više pažnje u novije vrijeme posvećuje se imunoterapiji, koja stimuliše organizam da se sam bori protiv ćelija raka. Ova metoda donosi novu nadu mnogim pacijentima, posebno onima kod kojih standardni tretmani nisu dali željeni rezultat.
Halidova posljednja borba
Halid Bešlić, čovjek čiji glas je postao sinonim za emociju i dušu narodne muzike, godinama se hrabro nosio s narušenim zdravljem. Osim borbe s dijabetesom, imao je i ozbiljne probleme s bubrezima i jetrom, a njegovo tijelo nikada se u potpunosti nije oporavilo od teške saobraćajne nesreće iz 2009. godine.
Uprkos svemu, Bešlić je ostao simbol istrajnosti, optimizma i ljubavi prema životu. Njegova borba protiv raka mokraćne bešike bila je tiha, ali dostojanstvena – baš kao i on sam. Tokom bolesti, izbjegavao je javne nastupe i medijsku pažnju, fokusirajući se na liječenje i porodicu.
Nažalost, nakon duge bitke, u 71. godini života njegov organizam više nije mogao izdržati. Vijest o njegovoj smrti pogodila je mnoge koji su odrastali uz njegove stihove, a društvene mreže i mediji bili su ispunjeni porukama tuge, poštovanja i zahvalnosti.
Naslijeđe koje ne blijedi
Halid Bešlić nije bio samo pjevač – bio je simbol jednog vremena, kulture i emocije koja spaja ljude širom Balkana. Njegove pjesme, poput „Miljacka“, „Romanija“, „Prvi poljubac“, „U meni jesen je“ i mnoge druge, ostale su vječni soundtrack ljubavi, tuge, radosti i nostalgije.
Njegova karijera trajala je više od četiri decenije, a tokom tog vremena izgradio je reputaciju skromnog čovjeka koji je, uprkos ogromnom uspjehu, uvijek ostajao blizak narodu. U intervjuima je često govorio o važnosti zdravlja, porodice i vjere, a njegova životna filozofija bila je jednostavna – živjeti pošteno i s osmijehom.
Bešlićev odlazak ostavio je prazninu u muzičkom svijetu, ali i podsjetnik da je život prolazan, dok umjetnost ostaje. Njegove pjesme će i dalje odzvanjati na svadbama, radijima i u srcima ljudi koji su uz njih rasli.
Smrt Halida Bešlića predstavlja kraj jedne veličanstvene ere, ali i trenutak introspekcije – kako o prolaznosti života, tako i o važnosti brige za vlastito zdravlje. Njegova borba s rakom mokraćne bešike baca svjetlo na bolest koja se često zanemaruje, a čiji ishod uveliko zavisi od rane dijagnoze i svijesti javnosti.
Ovaj „zaboravljeni karcinom“ opominje da ne smijemo ignorisati ni najmanje simptome koje nam tijelo šalje. Prevencija, redovni pregledi i zdrave navike ostaju najbolja zaštita od bolesti koje se mogu otkriti na vrijeme.
I dok je fizički napustio svijet, Halid Bešlić ostaje prisutan kroz svoje pjesme, poruke i emocije koje je prenosio publici. Njegov glas ostaje svjedočanstvo o snazi muzike da nadživi sve granice – i života i smrti.
