Spremni na razmjenu zarobljenika i predaju uprave Gaze nezavisnim vlastima.

Najnoviji razvoj događaja na Bliskom istoku donio je potencijalni preokret u višedecenijskom sukobu koji potresa region. Islamski pokret otpora Hamas objavio je zvanično saopštenje kojim se po prvi put jasno izjašnjava o spremnosti da prihvati određene ključne tačke međunarodnog plana za zaustavljanje rata u Pojasu Gaze. Prijedlog, koji je prema informacijama došao od tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, uključuje razmjenu zarobljenika, predaju administracije Gaze nezavisnom palestinskom tijelu i osiguravanje humanitarne pomoći.

Ovaj potez izazvao je veliku pažnju međunarodne javnosti jer se radi o trenutku u kojem Hamas, često optuživan za rigidnost i odbijanje kompromisa, pokazuje spremnost na određenu fleksibilnost i pragmatičnost. Ukoliko bi se najavljeni koraci doista realizovali, mogli bi označiti važnu prekretnicu u dugogodišnjem sukobu između Izraela i Palestinaca.

1. Proces donošenja odluke

U saopštenju se naglašava da odluka nije donesena olako. Vodstvo Hamasa provelo je opsežne konsultacije na više nivoa:

• unutar svojih vlastitih rukovodnih tijela,

• kroz dijalog sa palestinskim političkim i vojnim frakcijama,

• uz pomoć i savjet međunarodnih posrednika i prijateljskih država.

Ovakav pristup sugerira da je organizacija željela da izbjegne ishitrene poteze i da odluka ima širi legitimitet među različitim palestinskim akterima. Time je stvorena osnova za prikazivanje odluke ne kao izolovanog poteza jedne frakcije, već kao nacionalnog odgovora na prijedlog velikog međunarodnog aktera.

2. Glavne tačke saopštenja

Hamasovo zvanično saopštenje obuhvata nekoliko ključnih elemenata. Oni se mogu sistematizovati na sljedeći način:

1. Zahvala i priznavanje međunarodnih napora
   Pokret je izrazio zahvalnost arapskim, islamskim i međunarodnim zajednicama koje su radile na tome da se prekine nasilje. Posebno se ističe i uvažavanje inicijative tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

2. Pristanak na razmjenu zarobljenika
   Hamas je objavio da je spreman na oslobađanje svih izraelskih zarobljenika, uključujući i one koji su poginuli, uz dogovor o uslovima na terenu. Ovo je značajan potez jer se razmjena zarobljenika dugo smatrala osjetljivim i složenim pitanjem u izraelsko-palestinskom sukobu.

3. Spremnost na pregovore
   Organizacija je naglasila da je voljna odmah, preko posrednika, ući u detaljne pregovore o tehničkim i sigurnosnim aspektima razmjene.

4. Predaja uprave Gaze nezavisnim vlastima
   Hamas je potvrdio spremnost da se vlast nad Pojasom Gaze preda nezavisnom palestinskom administrativnom tijelu sastavljenom od stručnjaka – tzv. tehnokrata. Ova uprava bi djelovala na osnovu nacionalnog konsenzusa i imala bi podršku arapskih i islamskih država.

5. Otvorena pitanja za budućnost
   Kada je riječ o dugoročnim pitanjima – poput budućeg statusa Gaze i šireg pitanja palestinskih prava – Hamas je naglasio da će se o njima raspravljati unutar sveobuhvatnog palestinskog nacionalnog okvira, u skladu s međunarodnim pravom i rezolucijama Ujedinjenih nacija.

3. Potencijalni značaj za prekid rata

Ovo je prvi put da Hamas javno izražava jasnu spremnost na kompromisne poteze koji uključuju predaju vlasti i pregovore o zarobljenicima. Do sada su slične inicijative uglavnom nailazile na odbijanje ili odlaganje. Sada, međutim, uočava se pokušaj da se prikaže odgovornost pred vlastitim narodom i pred međunarodnom zajednicom.

Zašto je ovo važno?

• Mogućnost zaustavljanja krvoprolića u Gazi.

• Stvaranje osnove za politički proces umjesto isključivo vojnih rješenja.

• Jačanje pozicije Palestine u međunarodnim pregovorima kroz pokazivanje spremnosti na suradnju.

4. Humanitarna dimenzija

Posebno se naglašava hitna potreba za humanitarnom pomoći. Gusto naseljeni Pojas Gaze već decenijama je podložan teškim uslovima, a posljednji talas sukoba doveo je do još većih razaranja. Hamas je u svom saopštenju istakao da je spreman omogućiti brži ulazak humanitarnih konvoja. Ovo je potez koji bi mogao odmah donijeti olakšanje civilnom stanovništvu, što dodatno povećava pritisak na međunarodnu zajednicu da reaguje.

5. Predaja administracije Gaze – nova faza?

Jedna od najzanimljivijih tačaka jeste spremnost Hamasa da preda upravljanje Gazom nezavisnoj upravi tehnokrata. Time bi se formalno odustalo od dugogodišnjeg modela u kojem Hamas ima neposrednu kontrolu nad tim teritorijem. Ovo može značiti nekoliko stvari:

• želju da se poboljša međunarodni imidž pokreta,

• priznanje da upravljanje Gaze u sadašnjim okolnostima postaje preveliko opterećenje,

• otvaranje prostora za novu vrstu palestinskog političkog jedinstva.

Ipak, ostaje pitanje koliko će ovaj prijedlog biti proveden u praksi i hoće li ga prihvatiti sve palestinske frakcije, posebno Fatah i Palestinska samouprava.

6. Uloga međunarodnih posrednika

Veliku ulogu u svemu ovome imaju međunarodni posrednici – arapske zemlje, islamske organizacije, ali i svjetske sile poput Sjedinjenih Država. Hamasovo naglašavanje njihove uloge jasno pokazuje da organizacija nastoji prikazati svoj potez kao dio šireg diplomatskog procesa. Ovo je signal da Hamas ne želi biti izolovan, već se predstavlja kao faktor koji može učestvovati u međunarodnim pregovorima.

7. Pravna i politička pitanja

U saopštenju se više puta naglašava da će sva dugoročna pitanja – od statusa Gaze do prava palestinskog naroda – biti razmatrana u skladu sa:

• međunarodnim pravom,

• rezolucijama Ujedinjenih nacija,

• palestinskim nacionalnim konsenzusom.

Ovo je važna formulacija jer ukazuje da Hamas pokušava svoju poziciju uskladiti sa međunarodnim standardima, čime želi ojačati svoju političku legitimnost.

Ovim potezom Hamas je načinio korak koji bi mogao imati dalekosežne posljedice. Prvi put je jasno poručeno da je organizacija spremna na:

• razmjenu zarobljenika,

• predaju uprave Gaze nezavisnom tijelu,

• i ulazak u šire pregovore o budućnosti teritorije.

Iako je i dalje prisutna doza skepticizma – posebno kada se radi o praktičnoj implementaciji ovih odluka – jasno je da su otvorena vrata za novu rundu političkih pregovora. Ako bi se ovo sprovelo u djelo, moglo bi predstavljati značajnu prekretnicu u rješavanju sukoba i eventualno otvaranje puta ka mirnijoj budućnosti.

Na kraju, ono što ostaje ključno jeste pitanje: hoće li sve uključene strane – od palestinskih frakcija do izraelskih vlasti i međunarodne zajednice – iskoristiti ovu priliku? Od odgovora na to zavisi hoće li ovo saopštenje ostati samo politička izjava ili će postati prva stepenica na putu ka trajnom miru.