Pokušaj privođenja Milorada Dodika prerasta u političko-bezbednosni incident

Jutro nakon dramatičnih dešavanja u Istočnom Sarajevu donosi mirniju atmosferu, ali tenzije su i dalje opipljive. Ispred zgrade Vlade Republike Srpske i dalje se nalaze brojne policijske jedinice, što svedoči o duboko narušenim odnosima između entitetskih i državnih bezbednosnih struktura. Ovaj incident, koji je izazvao veliki interes javnosti i medija, predstavlja ozbiljan izazov za vladavinu prava, ali i za političku stabilnost u Bosni i Hercegovini.

U središtu ove krize je Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, koji se suočava sa poternicom i pokušajem privođenja od strane SIPA-e – državne agencije za istrage i zaštitu. Ipak, taj pokušaj je zaustavljen sinoć uz ozbiljne optužbe i potencijalne posledice po bezbednosni sistem države.

 Hronologija događaja i reakcije nadležnih

1. Hronologija pokušaja privođenja

  • Tokom sinoćnjih sati, trojica inspektora SIPA-e stigli su ispred Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu, gde se, prema dostupnim informacijama, održavao sastanak kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

  • Bio je to prvi pokušaj fizičkog privođenja predsednika entiteta od kada je protiv njega raspisana poternica, što predstavlja presedan u postdejtonskoj BiH.

Međutim, pristup zgradi je bio onemogućen. Pripadnici MUP-a Republike Srpske, uključujući Žandarmeriju, Policijsku upravu Istočno Sarajevo, ali i Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), stali su naoružani ispred kapije, ne dozvolivši SIPA-i da uđe u objekat.

2. Bezbednosna blokada i pretpostavke

  • Oko zgrade vlade i jutros je vidljivo pojačano prisustvo policije. Bočne ulice su blokirane, a pristup ogradi objekta medijskim ekipama je onemogućen.

  • Postoje spekulacije da je Dodik prenoćio u zgradi vlade, zajedno sa najbližim saradnicima, kako bi izbegao fizički kontakt sa državnim organima.

3. Stavovi SIPA-e i kvalifikacija incidenta

Prema informacijama iz SIPA-e, njihovim inspektorima je prećeno silom ukoliko pokušaju da pristupe Dodiku. Takvo ponašanje, prema mišljenju ove agencije, može biti pravno kvalifikovano kao:

  • Krivično delo oružane pobune, koje podrazumeva oružano opiranje zakonitim organima vlasti u izvršavanju njihovih nadležnosti.

  • Time se postavlja ozbiljno pravno pitanje o lojalnosti entitetskih bezbednosnih snaga prema državnim institucijama.

4. Dodikov odgovor i poruke

Na sinoćnjoj vanrednoj press konferenciji, Milorad Dodik je dao izjavu kojom je jasno stavio do znanja svoj odbijajući stav prema postupcima SIPA-e i ostalih državnih organa:

“Zar stvarno neko razmišlja da policija koja je zadužena da štiti institucije poklekne pred okupacionom silom koja se zove SIPA, Sud, Tužilaštvo i Šmit. Taj je budala.”

U ovom nastupu, Dodik:

  • Negira legitimitet državnih organa.

  • Etiketira ih kao “okupatore”, čime dodatno potpiruje političke tenzije.

  • Tvrdi da se oseća sigurno i da nema nameru da napusti objekat pod pritiskom.

5. Uloga policije RS-a i militarizacija incidenta

Posebnu pažnju izaziva sastav snaga koje su bile angažovane:

  • Žandarmerija – specijalizovana jedinica MUP-a RS za održavanje reda u vanrednim situacijama.

  • SAJ (Specijalna antiteroristička jedinica) – visoko obučena formacija namenjena reagovanju na ekstremne bezbednosne izazove.

  • Lokalna policija Istočnog Sarajeva – obezbeđivala je logistiku i koordinaciju.

Njihovo prisustvo, kao i činjenica da su bili naoružani i stali pred inspektore SIPA-e, šalje snažan simbolički i politički signal.

 Političko-pravni haos i posledice po stabilnost BiH

Ovaj incident otvara mnoštvo složenih pitanja:

  • Da li je bezbednosni sistem u BiH doživeo unutrašnji raskol?

  • Ko je nadležan za sprovođenje zakona kada se entitetske snage suprotstave državnim organima?

  • Kakav signal se šalje građanima, ali i međunarodnoj zajednici, kada se najviši zvaničnici ne odazivaju pravosudnim institucijama?

Ovakav razvoj situacije može imati dalekosežne posledice:

  • Institucionalna paraliza – kada državni organi ne mogu da izvršavaju zakonom određene zadatke zbog opstrukcije entitetskih snaga.

  • Narativ o “ugroženosti entiteta” koji koristi rukovodstvo RS-a, dodatno polarizuje javnost i cementira političke rovove.

  • Značajno narušavanje vladavine prava, jer se pokazuje da niko nije iznad zakona – osim kad jeste.

Mogući scenariji razvoja događaja:

  1. Međunarodna intervencija ili pritisak na vlasti RS-a kako bi omogućile sprovođenje naloga državnih organa.

  2. Novo zaoštravanje odnosa između Sarajeva i Banjaluke koje može voditi ka daljoj disfunkcionalnosti BiH institucija.

  3. Medijska instrumentalizacija događaja za potrebe jačanja političkih pozicija pred predstojeće izbore ili druge unutrašnje sukobe.

Završna misao

Pokušaj privođenja Milorada Dodika nije samo još jedan u nizu političkih sukoba u Bosni i Hercegovini. To je ogledalo duboke krize poverenja, pravnog autoriteta i funkcionisanja države. Kada se zakoni selektivno poštuju, a institucije polarizuju, budućnost zemlje postaje sve neizvesnija.

I dok jutro u Istočnom Sarajevu deluje tiho, u pozadini te tišine bruji nezabeleženi institucionalni sukob koji bi mogao definisati dalji politički kurs Bosne i Hercegovine.

Ads