Imamo li razloga za brigu? U Crnoj Gori 74 slučaja koronavirusa, jedna osoba preminula

Laboratorijski su u prethodne dvije sedmice potvrđena po 74 slučaja infekcije virusom korona, dok je jedna osoba (84) preminula od posljedica te bolesti, saopštio je Institut za javno zdravlje u Podgorici.

Novi talas infekcija i važnost javnozdravstvene spremnosti

U posljednje dvije sedmice u Crnoj Gori, prema podacima Instituta za javno zdravlje u Podgorici, potvrđeno je 74 slučaja infekcije virusom korona, dok je jedna osoba starosti 84 godine preminula od posljedica bolesti. Ovaj podatak, iako naizgled umjeren, ponovo podsjeća javnost da je pandemija ostavila dugotrajne posljedice i da se virus, iako u slabijem intenzitetu, i dalje širi među populacijom.

Istovremeno, Institut je najavio početak sezonske imunizacije protiv gripa, što je dio redovnog plana za zaštitu građana tokom jeseni i zime. U okviru te pripreme, naručeno je 21.600 doza vakcina, ukupne vrijednosti 81.864 eura, čime se nastoji spriječiti istovremeno širenje dva respiratorna virusa – korone i sezonskog gripa.

Iako broj registrovanih slučajeva djeluje stabilno, zdravstvene vlasti upozoravaju da stvarna slika nije u potpunosti vidljiva, jer se veliki broj oboljelih ne testira. Upravo ta činjenica dodatno naglašava važnost praćenja epidemiološke situacije i spremnosti zdravstvenog sistema da reaguje u slučaju pogoršanja.

Zdravstveni trendovi, rizici i planovi Instituta

Skrivena statistika i realno stanje infekcija

Institut za javno zdravlje napominje da zvanično prijavljeni broj slučajeva ne odražava stvarnu učestalost bolesti. U praksi to znači da je broj inficiranih vjerovatno znatno viši od onoga što pokazuju laboratorijski rezultati.

Razlog za to leži u činjenici da se veliki broj oboljelih više ne testira, posebno oni sa blažim simptomima, što je česta pojava nakon što je pandemija formalno okončana. Ljudi se, prema procjenama epidemiologa, sve češće odlučuju za samoliječenje kod kuće, ne prijavljujući se zdravstvenim institucijama.

Ovaj trend dovodi do potcjenjivanja stvarne epidemiološke slike, što može otežati pravovremeno reagovanje u slučaju novog porasta infekcija. Epidemiolozi stoga upozoravaju da oprez i dalje mora biti prisutan, jer virus cirkuliše u zajednici i povremeno dovodi do ozbiljnih komplikacija kod rizičnih grupa.

Rizične grupe i najugroženije populacije

Prema analizi Instituta, najviše registrovanih slučajeva infekcije virusom korona bilježi se u dvije starosne kategorije:

• u populaciji od 20 do 64 godine, koja čini najveći dio radno aktivnog stanovništva, i

• među osobama starijim od 65 godina, koje su najosjetljivije na komplikacije bolesti.

Ove grupe predstavljaju glavni fokus javnozdravstvenih mjera, jer u njima virus najlakše pronalazi nove domaćine. Kod mlađih odraslih osoba infekcija često prolazi s blažim simptomima, dok kod starijih može imati ozbiljnije posljedice.

Institut posebno upozorava da kod starijih od 65 godina i hroničnih bolesnika svih uzrasta korona i dalje može izazvati teže komplikacije, pa čak i smrtni ishod. Ovaj rizik je dodatno izražen kod pacijenata sa srčanim, plućnim ili metaboličkim oboljenjima, kao i kod onih sa oslabljenim imunitetom.

Zbog toga se građanima savjetuje da posebnu pažnju posvete preventivnim mjerama, kao što su:

• redovno pranje ruku i izbjegavanje većih okupljanja u zatvorenom,

• korišćenje maski u zdravstvenim ustanovama,

• pravovremeno javljanje ljekaru u slučaju respiratornih simptoma,

• te vakcinacija protiv sezonskog gripa.

Vakcinacija protiv sezonskog gripa – mjera zaštite i prevencije

Institut za javno zdravlje najavio je da je za predstojeću sezonu naručeno 21.600 doza vakcina protiv gripa, čija ukupna vrijednost iznosi 81.864 eura. Ove doze biće raspodijeljene po zdravstvenim centrima širom Crne Gore, a prioritetno će biti ponuđene:

• osobama starijim od 65 godina,

• pacijentima s hroničnim bolestima,

• zdravstvenim radnicima, i

• zaposlenima u ustanovama socijalne zaštite.

Cilj ove mjere je da se smanji rizik od istovremene cirkulacije virusa gripa i korone, što bi moglo dodatno opteretiti zdravstveni sistem. Vakcinacija, iako ne pruža stoprocentnu zaštitu, značajno smanjuje mogućnost razvoja teških oblika bolesti i komplikacija.

Stručnjaci naglašavaju da je pravovremena imunizacija ključna, jer se u zimskim mjesecima bilježi najveći broj respiratornih infekcija. U kombinaciji sa odgovornim ponašanjem građana, ona predstavlja najefikasniji način da se spriječi širenje virusa.

Epidemiološki kontekst i ponašanje stanovništva

Od početka pandemije do danas, odnos stanovništva prema koroni se značajno promijenio. Dok su tokom 2020. i 2021. godine vladali struktuisani sistemi praćenja, stroge mjere i masovno testiranje, danas se virus tretira kao sezonska infekcija, uz blaži pristup u praćenju i prijavljivanju slučajeva.

Međutim, stručnjaci iz Instituta upozoravaju da opuštanje ne smije prerasti u neodgovornost. Iako je većina populacije razvila određeni imunitet, bilo kroz vakcinaciju ili preležanu infekciju, to ne znači da virus više nije opasan.

Posebnu pažnju treba posvetiti kombinaciji virusa gripa i korone kod istog pacijenta, što može dovesti do ozbiljnijih kliničkih slika. Takve situacije su u prošlim sezonama bile rijetke, ali moguće, naročito kod starijih osoba i onih sa hroničnim bolestima.

Zato je osnovna preporuka da građani nastave da prate savjete zdravstvenih institucija, jer i najmanja pažnja može spasiti živote najosjetljivijih članova društva.

Zdravstveni sistem i spremnost institucija

Crnogorski zdravstveni sistem, prema riječima stručnjaka, ostaje u pripravnosti uprkos opadanju broja prijavljenih slučajeva. Bolnice i domovi zdravlja imaju razrađene protokole za postupanje u slučaju ponovnog porasta infekcija.

Institut za javno zdravlje kontinuirano prati epidemiološke trendove kroz laboratorijske analize, testiranja uzoraka i praćenje prijava sa terena. Time se obezbjeđuje da zdravstveni organi mogu na vrijeme prepoznati potencijalni porast i reagovati.

Zdravstvene ustanove su, prema zvaničnim podacima, i dalje opremljene osnovnim sredstvima zaštite i testovima, što garantuje da se sistem može brzo aktivirati u slučaju potrebe.

Iako trenutni pokazatelji ne ukazuju na alarmantnu situaciju, institucionalna spremnost i dalje je ključni faktor u očuvanju javnog zdravlja.

 Oprez i odgovornost kao put ka stabilnosti

Podaci koje je objavio Institut za javno zdravlje u Podgorici pokazuju da se virus korona još uvijek sporadično širi populacijom, ali bez masovnih talasa infekcija kakve smo vidjeli u prethodnim godinama. Sa 74 nova slučaja i jednim smrtnim ishodom u posljednje dvije sedmice, epidemiološka situacija se može ocijeniti kao stabilna, ali ne i bez rizika.

Najveća opasnost sada dolazi od zanemarivanja preventivnih mjera i uvjerenja da je virus potpuno nestao. Naprotiv, on je i dalje prisutan, samo u manjem intenzitetu.

Vakcinacija protiv sezonskog gripa, koja uskoro počinje, biće važan korak u očuvanju zdravlja građana tokom hladnijih mjeseci. Ova mjera ne samo da smanjuje broj oboljelih od gripa, već i rasterećuje zdravstveni sistem, omogućavajući da se resursi usmjere na liječenje onih koji su najugroženiji.

Ono što je sada najvažnije jeste individualna i kolektivna odgovornost. Svaki građanin može doprinijeti stabilnosti zdravstvene situacije pridržavanjem osnovnih pravila – lične higijene, vakcinacije, pažljivog ponašanja u zatvorenim prostorima i odgovornog odnosa prema sopstvenom zdravlju.

U konačnici, iako pandemija više nije globalna prijetnja, korona virus i dalje postoji među nama. Stoga bi svaki novi talas infekcija trebalo dočekati spremno, uz lekcije naučene iz prethodnih godina: brza reakcija, zajednička disciplina i povjerenje u struku ostaju najefikasniji alati u očuvanju zdravlja nacije.