Vijest o rođenju trećeg djeteta Dragane Mirković zatekla je sve. Naime, nakon novogodišnjeg nastupa na Kopaoniku, folk diva se vratila u svoj dom u Kasidu, gdje su proslavili Bajdanski Božić uz sve tradicionalne rituale i obrednu trpezu. Baš u novogodišnjem periodu razmišljanja i praštanja, folk pjevačica Dragana Mirković uputila je iskrenu ispovijest.
‘Ovo je vrijeme za razmišljanje o osjećajima—ili je tako Fashionistica odlučila po prvi put u ovom razdoblju raščistiti svoje životne probleme. Dragana Mirković veći dio života bila je shrvana velikom tugom što nije mogla po treći put postati majka.
Praktički sam postigla sve što sam željela u životu osim trećeg djeteta, a to je malo žalosno. Pogrešno sam procijenio svoje sposobnosti i otuda malo kašnjenje u mojim planovima.
Mnogi bi rekli: “Izgledaš mnogo mlađe; kako možeš imati te godine?” tada sam samo izgubila broj vremena, a kada je prva odluka o rađanju donijeta u mojim četrdesetima, majka priroda je rekla, oprostite, vaš biološki sat jednostavno više ne otkucava za rođenje trećeg djeteta.
Dragana Mirković je u prethodnom intervjuu za Star izjavila: “Ovo je jedina želja koju još moram ispuniti.” ukazujući na beskrajnu bol koju joj uzrokuje. Bilo je trenutaka u mom životu kada sam se suočavao s velikim borbama, ali sada su sve iza mene zbog moje velike djece, i gledam naprijed u budućnost s nadom u unuke za koje sam siguran da će nadoknaditi sve što sam ikad prošao kroz.
Činjenica je da oni još nisu zreli i treba im dati vremena da se slože sa svojim životima kako bi se mogli prikladno pripremiti za brak u budućnosti. Život se mora živjeti dok je čovjek mlad; udati se u mladoj dobi značilo bi propustiti iskustva koja se mogu ponoviti u nezgodnim trenucima, pa to ne bih preporučio. Nakon nekoliko upita spomenula je da ima sreće što još nije digla ruku pod pritiskom medija.
Ishrana je bila pomno kontrolirana, uz znanje o tome što treba jesti, a što izbjegavati. Iako su starogrčke Olimpijske igre bile različite od suvremenih, sportaši su ipak postizali sjajne rezultate. Međutim, zanimljivo je razmisliti kojom su se hranom ti drevni sportaši mogli hraniti.
Dok kod nas riječ dijeta izgleda kao da ima ograničeno značenje, zapravo se radi o starijoj tehnici i prehrani općenito. Počevši od početka Olimpijskih igara 776. godine prije Krista s takvom hranom kakva je u antici postojala među grčkim sportašima, opisao je najznačajniju stvar. Većina Grka vodila je vegetarijanski život, a čak i te elite rijetko su konzumirale crveno meso i perad u većini prilika.
