Pokojnik je za života imao tajnu emotivnu vezu s mladom ženom koja je rezultirala rođenjem djeteta s majčinim prezimenom. Otac im je, želeći sakriti njihovu vezu, ponudio pomoć. Međutim, nakon njegove neočekivane smrti, naišli su na poteškoće i izgubili stabilan izvor prihoda i njegovu podršku.
Neizvjesnost je mučila ženu dok je razmišljala o najboljem načinu utvrđivanja očinstva. Pitala se bi li bilo dovoljno jednostavno prisustvovati ostavinskoj raspravi i otkriti svoj status djeteta pokojnika. Naposljetku, zatražila je savjet od suda o tom pitanju. Pitanje prava na obiteljsku mirovinu postaje još aktualnije kada su u pitanju umrli umirovljenici s više bračnih drugova i neodređenim potomcima.
Bračni i izvanbračni parovi ovo pravo mogu ostvariti ako su u braku ili izvanbračnoj zajednici najmanje tri godine, navodi PIO. Utvrđivanje izvanbračne zajednice odvija se u izvanparničnom postupku, a ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti, moguće je utvrditi i postojanje zajedničke djece između pokojnika i tužitelja. Dokazivanje postojanja izvanbračne zajednice komplicirano je postojanjem bračne zajednice.
Uz posebne uvjete propisane “Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju”, pravo na obiteljsku rentu može ostvariti i bračni drug. Da bi naslijedio mirovinu od umrlog partnera, nadživjeli bračni drug mora ispunjavati određene uvjete i obrnuto. Iz Fonda PIO navode da djeca, pastorčad, unuci, braća i sestre te druga djeca bez roditelja koju materijalno uzdržava osiguranik ili korisnik imaju pravo na obiteljsku mirovinu neovisno o bračnom ili posvojenom statusu.
Ovo pravo mogu ostvariti djeca čiji roditelji nisu u mogućnosti pružati novčanu pomoć, a uzdržavaju osiguranika ili korisnika. Drugim riječima, djeca rođena u braku ili izvan braka mogu primati obiteljsku mirovinu ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Da bi djeca rođena izvan braka mogla ostvariti ovo pravo, moraju imati formalno priznanje i utvrđivanje roditeljstva. Važno je napomenuti da izvanbračni partneri nemaju pravo na obiteljsku mirovinu temeljem braka.
U posebnom slučaju u kojem su bile tri žene, pravo na mirovinu imala je zakonito udana žena koja je s pokojnikom imala djecu. Ako dijete postane punoljetno, ono će naslijediti mirovinu. Druga žena, koja je bila u izvanbračnoj zajednici s umrlim i imala priznato dijete, prenijela bi prava na mlađeg nasljednika. Međutim, u slučaju trećeg neimenovanog partnera, čija djeca ne nose prezime oca, prava na mirovinu ne mogu se ostvariti dok se ne dokaže da je umrli doista otac.
Postignuća osobe nisu značajna sve dok ne navrši 53 godine. Prema Zakonu o PIO-u, ako brak ili izvanbračna zajednica traje najmanje tri godine, za ostvarivanje određenih prava obje strane moraju biti starije od 53 godine. Međutim, ako je udovica u trenutku smrti bračnog druga imala 45 ili više godina, pravo na obiteljsku mirovinu stječe kada navrši 53 godine. U slučaju udovca, mirovinu svog supružnika može primati osoba koja je u trenutku smrti bračnog ili partnerskog druga imala 58 ili više godina. Ako udovac navrši 58 godina života i još uvijek ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, to se pravo zadržava na neodređeno vrijeme. Nakon prestanka izvanbračne zajednice moguće je da obje strane primaju obiteljsku mirovinu ako sud odredi pravo na uzdržavanje bračnog i izvanbračnog druga u sličnim okolnostima.
