Kavazović na otvaranju džamije u Gradačcu: Ovdje je trebao biti naš sin koji se borio za ovaj narod – Fadil Novalić

U Gradačcu je danas svečano otvorena obnovljena Sviračka džamija, a koja se smatra najstarijom sačuvanom građevinom u tom gradu.

U srcu sjeveroistočne Bosne, u Gradačcu, gradu bogate kulturne i duhovne tradicije, danas je održan poseban događaj koji je ujedinio vjernike iz svih krajeva zemlje. Nakon dugog perioda obnove, svečano je otvorena Sviračka džamija, koja se smatra najstarijom sačuvanom građevinom u ovom gradu. Ovaj trenutak nije predstavljao samo završetak građevinskog projekta, već i simbol obnove duhovnih i historijskih temelja jednog naroda koji čuva svoje korijene i identitet.

Centralnoj svečanosti prisustvovalo je više hiljada vjernika, što je svjedočilo o značaju koji Sviračka džamija ima, ne samo za lokalnu zajednicu, već i za širu bosanskohercegovačku javnost. Obnova ovog vjerskog objekta nije doživljena samo kao tehnički čin, već kao povratak autentičnim vrijednostima, kulturnom nasljeđu i duhovnom kontinuitetu.

Značaj Sviračke džamije

Sviračka džamija, po mnogima arhitektonski biser osmanskog perioda, jedan je od najvrednijih spomenika koji svjedoči o prisutnosti islama i bošnjačke kulture u Gradačcu kroz stoljeća. Njena obnova označila je ponovno buđenje uspomena, ali i svijest o potrebi čuvanja onoga što nas kao zajednicu povezuje. Mnogi građani Gradačca i okolnih mjesta osjećali su se emotivno vezani za ovaj objekat, jer je kroz vijekove bio mjesto molitve, učenja, okupljanja i zajedništva.

Džamija se nalazi u jednom od najstarijih dijelova grada, gdje je svaka ulica i svaki kamen prožet historijom. Obnova je izvedena pažljivo, u skladu s autentičnim arhitektonskim stilom, kako bi se očuvala njena izvorna forma i duh vremena iz kojeg potiče. Danas, nakon obnove, Sviračka džamija ponovo odiše mirisom prošlih vremena i snagom sadašnjeg trenutka.

Svečano otvaranje i prisustvo vjernika

Centralni program otvorenja protekao je u dostojanstvenoj i duhovnoj atmosferi. Prema dostupnim informacijama, prisustvovalo je nekoliko hiljada vjernika iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Ovaj događaj nadmašio je očekivanja, pokazujući koliko je važno očuvati zajedničke simbole vjere i identiteta.

Svečano otvaranje predvodio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, koji je preuzeo ključeve obnovljene džamije i time označio njen ponovni ulazak u aktivni vjerski život. Njegovo prisustvo imalo je posebnu simboliku, jer je riječ o duhovnom vođi koji često ističe značaj vjerske i kulturne baštine u jačanju nacionalne svijesti.

Poruke reisul-uleme Kavazovića

Tokom svečanosti, reisul-ulema Kavazović uputio je emotivno obraćanje okupljenima. U svom govoru zahvalio je džematlijama i svima koji su dali doprinos obnovi Sviračke džamije. Njegove riječi bile su prožete zahvalnošću, ali i dubokom porukom o važnosti očuvanja identiteta i nasljeđa:

“Oni su pokazali kako je važna svaka žila u Bosni. Mi se ne možemo odreći nijedne džamije, nijednog nišana i tariha, jer to smo mi.”

Ovim riječima reisul-ulema je jasno stavio do znanja da je svaka džamija, svaki mezar i svaki trag prošlosti dio kolektivnog bića naroda Bosne i Hercegovine. Time je obnovu Sviračke džamije predstavio kao čin duhovnog kontinuiteta i trajnog prisjećanja na pretke koji su stvarali i čuvali ovu zemlju.

Njegov govor bio je podsjetnik da vjerske građevine nisu samo mjesta molitve, već i spomenici trajanja – simboli otpora, vjere i nade. Kavazović je time istakao da se ni jedna džamija ne smije zaboraviti, jer svaka ima svoju priču i poruku budućim generacijama.

Historijski kontekst i Gradačac kao simbol

U svom obraćanju, reisul-ulema se osvrnuo i na bogatu historiju Gradačca, grada koji je kroz stoljeća bio svjedok mnogih važnih događaja. Posebno je spomenuo Husein-kapetana Gradaščevića, poznatog kao Zmaj od Bosne, čija se borba protiv centralne vlasti Osmanskog carstva u 19. stoljeću smatra jednim od prvih izraza bosanske autonomije i samosvijesti.

“U Gradačcu je ispisana naša historija”, naglasio je reisul-ulema, podsjećajući prisutne da se ne smije dozvoliti zaborav. Zaborav, prema njegovim riječima, nije samo gubitak pamćenja, već i odricanje od sebe samih.

Kroz ovaj dio govora, Kavazović je poslao snažnu poruku o važnosti historijskog pamćenja, koje čuva identitet naroda i pomaže mu da izbjegne greške prošlosti. Sviračka džamija tako postaje ne samo mjesto vjerskog okupljanja, već i simbol trajnosti bosanskog duha.

Spomen na Fadila Novalića

Jedan od najemotivnijih trenutaka tokom svečanosti bio je spomen na Fadila Novalića, nekadašnjeg premijera Federacije BiH i čovjeka koji je, prema riječima reisul-uleme, bio snažno vezan za Gradačac i njegov narod.

“Danas je ovdje trebao biti naš sin. Borio se za ovaj narod i ovu zemlju. Fadil Novalić. To mi u Gradačcu nećemo zaboraviti. Ovaj grad zna pamtiti.”

Ova poruka izazvala je snažan emotivni odjek među prisutnima. Reisul-ulema je time ne samo odao počast pojedincu, već je naglasio vrijednost kolektivnog sjećanja, koje čuva uspomenu na one koji su dali doprinos zajednici.

U kontekstu otvaranja džamije, spomen na Novalića dobio je dodatnu simboliku — povezivanje prošlih i sadašnjih generacija u zajedničkoj misiji očuvanja vjere, identiteta i domovine.

Obnova i svečano otvaranje Sviračke džamije u Gradačcu predstavljaju mnogo više od završetka jednog građevinskog projekta. Ovaj događaj nosi snažnu poruku o trajanju, zahvalnosti i odgovornosti prema naslijeđu. Kroz prisustvo hiljada vjernika i emotivne govore, manifestovala se duboka svijest o tome koliko su vjerski objekti važni za očuvanje identiteta jednog naroda.

Ovaj čin obnove može se posmatrati kroz nekoliko ključnih aspekata:

1. Duhovna dimenzija – vraćanje vjernika korijenima vjere i zajedništvu.

2. Kulturno-historijska vrijednost – očuvanje najstarije sačuvane građevine Gradačca i podsjećanje na njenu simboliku.

3. Zajedništvo i solidarnost – okupljanje ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine oko zajedničkog cilja.

4. Poruka budućim generacijama – važnost čuvanja sjećanja na prošlost i odgovornost prema budućnosti.

Kroz riječi reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, događaj je dobio duhovnu dubinu i moralnu poruku: da narod koji zaboravi svoje korijene gubi sebe, dok onaj koji čuva svaki kamen, nišan i džamiju – čuva i vlastito postojanje.

Sviračka džamija, obnovljena i ponovo otvorena, sada stoji kao svjetionik vjere i kontinuiteta. Njeni zidovi više nisu samo arhitektonski elementi, već živi svjedoci vremena, ljudi i događaja koji su oblikovali Gradačac i Bosnu i Hercegovinu.

Na kraju, ovaj dan ostat će upisan u kolektivnom pamćenju kao trenutak kada je jedan grad potvrdio svoju vjernost tradiciji i svojoj duhovnoj vertikali. Gradačac je još jednom pokazao da zna pamtiti – i da zna zahvaljivati.