U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji još nije došao na Vladu Federacije, a koji se nalazi u posjedu Faktora, stoji kako je značajno izmijenjen član 81, a prema kojem, najjednostavnije rečeno, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. januar 2026) će imati otprilike 390 KM penzije, a ko ode ove godine sa istim uvjetima imat će nekih 600 KM ili tačnije 599,28 KM.
Diskusije o penzijskom sistemu u Federaciji BiH traju već duže vreme, a poslednji predlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) izazvao je značajnu pažnju, naročito među sadašnjim i budućim penzionerima. U fokusu javnosti našao se član 81, čije izmene donose potpuno novu logiku obračuna minimalnih penzija.
Do sada je važilo da onaj ko ispuni osnovne uslove – 65 godina starosti i najmanje 15 godina staža – može računati na penziju u rangu tzv. najniže penzije, koja je iznosila oko 590 KM. Novi predlog menja tu praksu, pa će od 1. januara 2026. godine iznos penzije za ovu kategoriju biti značajno manji – približno 390 KM.
Ovaj potez vlasti obrazlaže se potrebom da se penzioni sistem zaštiti od zloupotreba i da se osigura pravedniji odnos između onih koji su uplaćivali doprinose decenijama i onih koji su minimalno ispunili uslov staža.
Kako je izgledao stari sistem?
Prema dosadašnjim pravilima, osoba koja je imala:
-
65 godina života i
-
minimalno 15 godina radnog staža,
dobijala je pravo na penziju koja nikada nije mogla biti niža od najniže penzije u FBiH. To je značilo da su čak i oni sa veoma malim doprinosima, zahvaljujući tzv. zaštitnom mehanizmu, mogli primati gotovo isti iznos kao i ljudi sa znatno dužim radnim stažom.
Ova praksa dovela je do očigledne nepravde – radnici sa 40 godina staža imali su penziju od oko 680 KM, dok je osoba sa samo 15 godina mogla primati oko 590 KM. Razlika je bila minimalna, svega oko 100 KM, što je izazvalo nezadovoljstvo kod onih koji su u sistem ulagali čitav radni vek.
Novi model minimalnih penzija
Predložene izmene člana 81 predviđaju da se iznos penzije vezuje za procenat prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. To znači da se uvodi više kategorija, zavisno od broja godina staža.
Evo kako izgleda novi sistem:
-
Od 15 do 20 godina staža – penzija ne može biti niža od 60% prosječne penzije.
-
Prema trenutnim podacima (prosječna penzija 651,49 KM), to iznosi oko 390 KM.
-
-
Od 20 do 25 godina staža – minimalna penzija iznosi 65% prosječne penzije.
-
U praksi, to je približno 423 KM.
-
-
Od 25 do 30 godina staža – minimalna penzija iznosi 70% prosječne penzije.
-
Računica pokazuje iznos od oko 456 KM.
-
-
Od 35 do 40 godina staža – garantovana penzija iznosi 85% prosječne penzije.
-
To znači da bi iznos bio blizu 553 KM.
-
-
Preko 40 godina staža – penzija ne može biti niža od 95% prosječne penzije.
-
Konkretno, prema sadašnjim podacima, to je oko 618 KM.
-
Na ovaj način sistem dobija višeslojnu strukturu, gde se visina penzije više usklađuje sa brojem godina provedenih u radu.
Razlozi za izmene
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike naglašava nekoliko ključnih problema sa starim modelom:
-
Zloupotrebe sistema – pojedini osiguranici namerno su radili samo minimalan period od 15 godina, uplaćujući doprinose na najniži iznos.
-
Nesrazmera doprinosa i benefita – razliku između stvarno izračunate penzije (200–300 KM) i najniže penzije (oko 590 KM) pokrivali su drugi osiguranici.
-
Destimulacija dugog staža – radnici sa 40 godina rada imali su tek nešto veću penziju od onih sa 15 godina, što je obeshrabrivalo uredno prijavljivanje i dugotrajno uplaćivanje doprinosa.
-
Neformalni rad – mlađi osiguranici često su birali rad „na crno“, uzimajući bruto platu bez prijave, jer su računali da će i sa minimalnim stažem ostvariti relativno visoku najnižu penziju.
Sve ove okolnosti vodile su ka urušavanju penzijskog sistema, koji zavisi od međugeneracijske solidarnosti i stabilnog priliva doprinosa.
Stavovi udruženja penzionera
Udruženja penzionera u početku su podržala ideju da se uvedu korekcije, ali izražavaju i određene rezerve. Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, naglašava da je potrebno dodatno precizirati član 81:
-
„Ne može onaj sa 40 godina staža i onaj sa 8 godina staža imati istu penziju. Sada je sva socijalna kategorija svrstana u minimalne penzije. Morat će se to promijeniti, ali ne na ovaj način.“
Penzioneri ukazuju da je sistem korekcije potreban, ali da predlog mora biti bolje definisan kako bi se izbegla nova nepravda.
Praktične posledice
Da bi se shvatile posledice, uporedimo dve situacije:
-
Osoba sa 15 godina staža
-
Ako ode u penziju 2025. godine: imaće pravo na oko 599 KM.
-
Ako čeka 2026. godinu: imaće pravo na oko 390 KM.
-
-
Osoba sa 35 godina staža
-
Minimalna penzija prema novom modelu iznosi oko 553 KM.
-
Ova poređenja jasno pokazuju da će novi zakon drastično smanjiti privilegije onih sa minimalnim stažem, dok će donekle unaprediti položaj onih sa dužim radnim iskustvom.
Predlog izmjena i dopuna Zakona o PIO-u donosi najveće promene u poslednjim godinama kada je reč o definisanju minimalne penzije. Novi sistem od 2026. godine trebalo bi da:
-
smanji zloupotrebe,
-
uspostavi pravedniji odnos između uplaćenih doprinosa i iznosa penzije,
-
ojača stabilnost penzijskog fonda.
Međutim, reakcije među penzionerima su podeljene. Dok jedni smatraju da je promena nužna, drugi upozoravaju da bi primena u praksi mogla otvoriti nove probleme i dovesti do dodatnih socijalnih nepravdi.
Suština je da penzijski sistem mora balansirati između socijalne sigurnosti i finansijske održivosti. Novi predlog naglašava drugi aspekt, ali vreme će pokazati da li će se naći pravi kompromis.
U svakom slučaju, budući penzioneri treba pažljivo da prate donošenje zakona, jer će on direktno oblikovati njihove prihode u starosti. Za mnoge će razlika biti značajna – između sigurnosti i neizvesnosti, između pravedne naknade za decenije rada i osećaja da sistem i dalje favorizuje pojedine kategorije.
