Želja za radom u Njemačkoj prevladavajuća je težnja među pojedincima iz balkanske regije, a značajan broj ljudi s ovog područja posljednjih godina migrira u Njemačku. Međutim, trenutne okolnosti predstavljaju neke izazove i pojedinci sada imaju nadu da će osigurati mirovinu u Njemačkoj. Ipak, ostaje neizvjesnost oko visine mirovine koju će u konačnici dobiti.
Privlačnost njemačkog prosperitetnog životnog stila, izdašne plaće i potreba za radnicima privukli su brojne migrante da se presele. Kako se sve više pojedinaca odlučuje za trajno preseljenje, postaje imperativ procijeniti učinkovitost njemačkog mirovinskog sustava. Osobito Srbi Njemačku vide kao privlačno odredište za zapošljavanje, privučeno konkurentnim plaćama i precizno organiziranim sustavom. Izgledi za znatnu mirovinu dodatno podupiru njihovu odlučnost da iskoriste mogućnosti u ovoj zapadnoj zemlji. Iznos mirovinskog dohotka koji se može očekivati obično ovisi o nizu čimbenika i prilagođen je okolnostima svake osobe.
Određeni poslovi mogu donijeti znatnu zaradu nakon odlaska u mirovinu. Ova zanimanja obično uključuju unosne plaće po satu u ranijim fazama nečije karijere, omogućujući pojedincima da akumuliraju značajno bogatstvo kako se približavaju svojim poznim godinama. Njemačka se može pohvaliti raznolikim nizom industrija koje privlače veliki broj stranih radnika, čime imaju značajan utjecaj na tržište rada.
Dostupno je mnoštvo mogućnosti u nizu industrija, što jamči da postoje slobodna radna mjesta koja odgovaraju vještinama i interesima svakog pojedinca. Nadalje, izgledi za zapošljavanje nadilaze tipičnu radnu sezonu, osiguravajući stabilnost čak i nakon što sezonsko razdoblje završi. Kako biste što bolje iskoristili prednosti nižih životnih troškova i veće mogućnosti zapošljavanja, preporučljivo je potražiti posao u manjim gradovima. Među zanimanjima kojima se obično bave pojedinci koji imigriraju u Njemačku bitne su uloge u raznim djelatnostima, kao što su njegovatelji starijih osoba, medicinski radnici (medicinske sestre), osoblje restorana/hotela, poslovi u skladištu i građevinski radnici mehaničari/inženjeri.
Za imigrante poput Srba koji se presele u Njemačku važno je napomenuti da, kako bi stekli pravo na njemačku mirovinu, moraju živjeti i biti zaposleni u zemlji najmanje pet godina. Vrijedno je spomenuti da će pojedinac nakon samo pet godina rada u Njemačkoj otići u mirovinu, njegova će mirovina biti relativno niska. Ilustracije radi, ako bi netko s prosječnim mjesečnim primanjima od 2600 eura pet godina radio u Njemačkoj, njegova bi mirovina iznosila otprilike 180 eura mjesečno.
Treba priznati da postoji izravna korelacija između povećanih plaća i većih mirovinskih doprinosa, što u konačnici dovodi do značajnijih mirovina. Različiti čimbenici dolaze u obzir pri određivanju iznosa mirovine, kao što je duljina staža uplaćivanja doprinosa, prosječni prihod, pristup mirovinskom sustavu, korištenje naknade za nezaposlene i svi izazovi povezani s radom. U Njemačkoj trajanje zaposlenja i visina prihoda ostvarenih tijekom karijere izravno utječu na isplatu mirovine. Što pojedinac dulje radi i što mu je veći prosječni prihod, to će mu mirovina biti veća. Osim toga, odgajajući djecu i iskazujući iznimnu predanost poslu, pojedinci mogu akumulirati dodatne bodove na plaći, što rezultira većim mirovinskim primanjima. Međutim, određivanje dobi za odlazak u mirovinu složena je stvar koja se ne može pojednostaviti.
U Njemačkoj se dob za odlazak u mirovinu određuje prema godini rođenja pojedinca. Na primjer, počevši od 2031. njemačka vlada najavila je da će i muškarci i žene ići u mirovinu sa 67 godina. Trenutno je dob za odlazak u mirovinu postavljena na 64 godine i 11 mjeseci, postupno se povećavajući za jedan mjesec svake godine dok ne dosegne 67 godina. Ovaj model umirovljenja u Njemačkoj slijedi sličan obrazac kao i kod žena u Srbiji. Kako prenosi Kurir, njemački mediji naglašavaju da bruto satnica ne bi smjela pasti ispod 22 eura, koliko stoji u najnovijem proračunu, za standardni radni tjedan od 37,7 sati.
Zarada ovog iznosa tijekom godine bila bi jednaka procijenjenoj bruto godišnjoj plaći od 41.550 eura. Prema postojećem mirovinskom sustavu, nakon 45 godina radnog staža, stekli biste pravo na prosječnu bruto mirovinu od približno 1538 eura, što je u skladu s tipičnim iznosom mirovine u ovoj zemlji za pojedince s istim stažom. Iako minimalna mirovina u Njemačkoj nije zakonski određena, prema pisanju Monda, stručnjaci “German Pension Insurance” primijetili su da minimalna mirovina u ovoj zemlji krajem prošle godine pada nešto ispod 600 eura.
Na temelju podataka navedenih u dokumentu, smatra se da je mjesečna mirovina od 1.538 eura dovoljna za udobnu mirovinu. Međutim, ovaj se standard ne odnosi na pojedince koji trenutno zarađuju nešto više od 12 eura po satu kao minimalnu plaću. Za te osobe, nakon 45 godina doprinosa, predviđa se skromna mirovina od 870 eura, što je ispod standarda koje postavljaju njemački mediji. Njemačko mirovinsko osiguranje ima sličnu perspektivu, klasificirajući pojedince u Njemačkoj s bruto mirovinom manjom od 1.200 eura kao osobe u neizvjesnom stanju siromaštva.
Kako bi ostvarili pravo na mjesečnu mirovinu od 1000 eura, pojedinci koji rade puno radno vrijeme moraju zaraditi procijenjeni bruto prihod od 2800 eura mjesečno u razdoblju od 40 godina. Ako pojedinci žele nešto veću mirovinu od 1.200 eura, trebat će im mjesečna plaća od približno 3.400 eura u istom trajanju. Ključno je priznati da su ove brojke samo široki pokazatelji temeljeni na standardnim pretpostavkama. Oni ne obuhvaćaju u potpunosti zamršenost situacija iz stvarnog života, osobito kada se uzimaju u obzir različiti životni putovi i različiti radni aranžmani pojedinaca.
Štoviše, u vremenu obilježenom rastom cijena, rasle su i plaće, što je dovelo do neizbježnog rasta mirovina. Prethodni izvještaji su ukazivali da će njemačke mirovine od 1. srpnja porasti za 4,57 posto. Umirovljenici koji su otišli u mirovinu prije travnja već su trebali dobiti svoje veće mirovine početkom lipnja. S druge strane, osobe koje su postale umirovljenici od travnja nadalje mogu očekivati povećanje mirovine do kraja srpnja. Trenutno oko 400.000 pojedinaca u Srbiji ispunjava uvjete za puni iznos mirovine, što im je privilegija dana dugogodišnjim međunarodnim sporazumom uspostavljenim 1969. godine.
